Slovensko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je iznenađenje reakcijom Hrvatske na nedavni televizijski istup slovenskog ministar vanjskih poslova Dimitrija Rupela u kojem je on, ponovivši raniju izjavu, kazao kako pitanje granice sa Slovenijom mora biti riješeno prije ulaska Hrvatske u EU. "Slovenija bi teško mogla ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s EU ne riješi li se prije toga granično pitanje između dviju država", rekao je Rupel. U priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova stoji kako je poznato da u vezi pristupnog ugovora, koji je međunarodni sporazum, u Sloveniji zadnju riječ ima parlament iako je, kako se dodaje, po Ustavu moguć i referendum.

Slovensko ministarstvo izjavilo je i kako su prijašnji pokušaji Slovenije da se pitanje granice riješi na tolerantan način doživjeli neuspjeh. "Tako je tzv. sporazum Drnovšek-Račan koji je podupirao i nekadašnji američki ministar obrane William Perry odbacila Hrvatska, a ne Slovenija", stoji u priopćenju gdje je dodano da je Slovenija zadnjih godina izlazila i s novim inicijativama, primjerice s idejom o posredovanju Roberta Badintera, francuskog suca i pravnog kuma država nastalih na području bivše SFRJ.

"Hrvatska je dosljedno otklanjala sve ponude, nakon čega je Slovenija pristala čak i na mogućnost da spor riješi Međunarodni sud pravde (ICTY), ali pod određenim uvjetima", stoji u priopćenju, a jedan od uvjeta je da se u presudi ICTY-ja mora uključiti cijeli tok granice na kopnu i moru, te da se treba poštovati načelo pravičnosti. Sud treba izreči pravorijek na osnovi stanja na granici 25. lipnja 1991., kada su se obje države osamostalile. Također, u priopćenju se navodi kako se tim pitanjem trenutačno bave međudržavna povjerenstva, te da su dvije do tri godine dovoljne da se to riješi.

Slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel ponovio je svoju raniju izjavu da Slovenija ne smije odustati od zahtjeva da se, prije ulaska Hrvatske u EU, riješe sporno pitanje granice između tih dviju zemalja. Rupel je ocijenio kako se pitanje može riješiti unutar dvije, tri godine, te kako trebamo požuriti kako bi se u skladu s dogovorom dviju vlada pitanje granice prepustilo sudu "treće strane".

"Ako bismo na arbitražu predugo čekali, možemo još jednom pokušati s parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan", rekao je Rupel koji tvrdi da je Slovenija sve od osamostaljenja 1991. godine davala inicijative da se pitanje granice riješi, ali da na hrvatskoj strani nije bilo iste spremnosti, što se pokazalo odbacivanjem sporazuma Drnovšek-Račan. Također, Rupel je istaknuo kako je u izjavi za Slovensku televiziju poslao niz pozitivnih poruka Hrvatskoj, a odnose među državama ocijenio je poticajnima.

Slovenska strana izrazila je čuđenje stavom Zagreba da se radi o uvjetovanju i da bi vezivanje parafiranja pristupnog ugovora s Hrvatskom s bilateralnim pitanjem granice bio presedan jer, kako se navodi, hrvatska strana zna da je u Sloveniji za ratifikaciju pristupnog ugovora zadužen parlament, a većina slovenskih stranaka smatra da je krajnje vrijeme da se pitanje granice riješi.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova navodi kako Rupel u svom istupu nije dramatizirao granično pitanje, već da je rekao da ono ubudućnosti neće opterećivati normalan život građana. "Postoje i mnoge dobre strane svestrane gospodarske suradnje s Hrvatskom s kojom Slovenija ostvaruje 2,5 milijardi eura međusobne godišnje razmjene", navelo je ministarstvo.