Ante Nosić sredinom lipnja prepustio je predsjedničko mjesto Hajduka bivšem odvjetniku kluba Mati Perošu, koji je izjavio da će preoblikovanje Hajduka u sportsko dioničko društvo završiti do kraja godineProšlog tjedna počela je dugo najavljivana prodaja dionica splitskog nogometnog kluba Hajduk. Splitski gradonačelnik Ivan Kuret u ime Grada Splita kupio je 2000 dionica vrijednih milijun kuna. Sljedećih tjedana dionice će biti ponuđene građanima, ali pravo prvokupa imat će registrirani članovi kluba, kojih ima oko 16.000. Ukupno će u prodaju biti pušteno 160.000 dionica po 500 kuna.

Te dionice, ukupne vrijednosti 80 milijuna kuna, 25 su posto udjela u vlasništvu kluba, a u prvom upisnom krugu svaka će osoba moći kupiti maksimalno deset dionica. U drugom krugu neprodane dionice bit će ponovno ponuđene članovima kluba, a samo ono što preostane nakon toga moći će kupiti i oni koji nisu učlanjeni u Hajduk. Kad javna ponuda dionica bude dovršena, održat će se skupština dioničara i splitski klub će se i službeno preoblikovati u sportsko dioničko društvo.

Iako se javna ponuda dionica Hajduka po financijskoj vrijednosti i značaju ne može mjeriti s javnim ponudama dionica velikih državnih poduzeća kao što su Ina i T-HT, svakako je posrijedi presedan na hrvatskom financijskom tržištu, jer je ovo prvi put da su građanima ponuđene dionice nekog sportskog kolektiva. Za razliku od uobičajenih javnih ponuda dionica, ulagači neće biti motivirani isključivo mogućnošću financijskog dobitka, nego će mnogi Hajdukovi navijači kupiti donice i iz sentimentalnih razloga. U upravi kluba procijenili su da bi upravo to mogao biti ključni faktor za uspjeh ove javne ponude, te su zato proteklih mjeseci provodili intenzivnu marketinšku kampanju u dalmatinskim medijima, pozivajući navijače da se učlane u Hajduk, kupe dionice i tako postanu suvlasnici kluba za koji navijaju.

Kampanja je bila relativno uspješna, u posljedna dva mjeseca broj članova kluba višestruko se povećao. Da olakšaju kupnju dionica svima koji su za to zainteresirani, čelni ljudi Hajduka sklopili su i ugovor sa Splitskom bankom: u poslovnicama te banke upisivat će se dionice, a oni koji bi ih htjeli kupiti, ali za to nemaju novca, moći će dobiti kredit.

Maksimalan iznos kredita u prvom krugu upisa dionica iznosit će 5000, a u drugom 20.000 kuna, na dvije godine i uz godišnju kamatnu stopu od 8,9 posto. U Hajduku kažu da je zasad nemoguće predvidjeti koliko će dionica biti prodano, ali velik interes osjeća se u gotovo svim krajevima Hrvatske. Dokaz je i to što je Splitska banka u 18 poslovnica odlučila otvoriti posebne šaltere samo za upis Hajdukovih dionica, među ostalim i u Đakovu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Puli, gradovima u kojima navodno živi mnogo simpatizera splitskog kluba.

Nakon što je prvi put najavljeno da će se na tržištu naći dionice Hajduka, aktivirao se i klub navijača - Torcida. Osnovali su udrugu Hajduk - dite puka, koja želi okupiti što više osoba zainteresiranih za kupnju dionica, te s okrupnjenim vlasničkim udjelom ostvariti utjecaj u upravi kluba.

Torcidin plan podijeljen je u tri etape. U prvoj bi stekli ukupno 5 posto vlasništva i tražili da im se odobri status kvalificirane manjine. S tim statusom imali bi utjecaj na izbor članova nadzornog odbora kluba, pravo sazivanja skupštine dioničara i još neke ovlasti koje bi im omogućile uvid svakodnevno poslovanje kluba.

---

Gradonačelnik Splita Ivan Kuret u ime Grada kupio je 2000 dionica nogometnog kluba Hajduk koje će sljedećih tjedana biti ponuđene građanimaDruga etapa ostvarila bi se kad bi stekli 25 posto plus jednu dionicu, udjel koji je obično dovoljan za status strateškog partnera. Taj status, ovisno o Statutu kluba, omogućio bi im da iz svojih redova imenuju određeni broj članova upravnog i nadzornog odbora te da faktički ni jedna važnija odluka u klubu ne može biti donesena bez njihova pristanaka.

Zadnja faza plana je otkup dionica od Grada Splita i preuzimanje većinskog vlasništva nad Hajdukom. Torcida je počela tražiti partnere za ostvarenje toga plana, a zasad je dogovorena suradnja s Udrugom veterana IV. gardijske brigade, dok još uvijek pregovaraju s Nadbiskupijom splitsko-makarskom i Studentskim zborom Splitskog sveučilišta. Iako u svijetu ima više primjera da su udruge navijača većinski vlasnici nogometnih klubova, a vlasnik talijanskog nogometnog kluba Ancona je Talijanska biskupska konferencija, uspjeh Torcidina plana bio bi apsolutni presedan, jer u svijetu još ne postoji klub čije vlasništvo dijele navijači, Katolička crkva i znanstvena zajednica.

Za razliku od Torcide, neki od kupaca Hajdukovih dionica vjerojatno će biti motivirani i mogućnošću zarade. No zasad je nemoguće predvidjeti hoće li dionice svojim vlasnicima donositi profit. Ali Hajduk će sigurno nakon dugog vremena poslovati zakonito i transparentno, nakon što je zbog ogromnih dugova 12 godina poslovao s blokiranim računom. Ukupno je bio dužan 240 milijuna kuna, od čega 143 milijuna državi za neplaćeni porez. Od ostalih vjerovnika ističu se Komercijalna banka s 26 milijuna kuna potraživanja, još jedna poslovna banka kod koje je klub svojedobno podigao kredit od 10 milijuna kuna, te bivši igrači Slaven Bilić, Aljoša Asanović, Igor Štimac i Alen Bokšić, koji su u klub svojedobno uložili vlastiti novac. Protiv Hajduka vodi se niz sudskih sporova, a ukupna potraživanja procjenjuju se na 20 milijuna kuna.

Prema Zakonu o sportu svi ti dugovi pretvoreni su u vlasničke udjele, a država je svoja potraživanja prepustila lokalnoj samoupravi, Gradu Splitu. Zbog toga će Grad biti i većinski, 70-postotni vlasnik Hajduka. Predstavnici Grada u klubu će moći donositi sve važnije odluke gotovo samostalno, a to se sigurno neće svidjeti malim dioničarima, osobito onima koji na dionicama žele zaraditi, jer Grad će autonomno moći odlučiti i hoće li se i u kojem iznosu isplatiti dividenda.

Saborski zastupnik Goran Marić bio je na čelu skupine stručnjaka koji su osmislili financijsko preoblikovanje klubaS druge strane, mogućnost zarade ovisit će i o tome hoće li se Hajdukove dionice naći u kotaciji Zagrebačke burze. Zasad se to ne zna, a odluka će biti donesena na prvoj skupštini dioničara koja će biti sazvana kad završi javna ponuda. Uvrštenje na burzu pridonijelo bi likvidnosti dionice, njome bi se više trgovalo, a ulagači bi imali mogućnost za veći dobitak, ali i gubitak. U tom bi slučaju veliku ulogu u vrijednosti dionice kluba imali i rezultati Hajdukove momčadi. Svaki dobar rezultatski niz vjerojatno bi izazvao rast cijene, dok bi je uzastopni porazi snižavali. Zato će uprava kluba, trener i igrači ubuduće biti puno odgovorniji za svoje postupke. Loši nastupi momčadi, angažman skupih, ali nekvalitetnih igrača, nedostatak sponzora i ostale podbačaje u radu kluba u budućnosti će izravno izazivati financijske dubioze dioničara. Zbog toga je nemoguće predvidjeti hoće li Hajduk poslovati pozitivno.

Ipak, splitski čelnici na čelu s gradonačelnikom Kuretom znatno su lakšali taj zadatak budućoj upravi Hajduka kad su u lipnju potpisali ugovor o koncesiji, prema kojem se klubu na 30 godina prepušta upravljanje stadionom Poljud, koji je u vlasništvu Grada. Hajduku će pripasti sva zarada od iznajmljivanja stadionskih poslovnih prostora, a troškove održavanja stadiona snosit će Split. Potpisivanje tog ugovora izazvalo je velike proteste splitskih oporbenih političara, ali i razmirice u vladajućoj koaliciji, jer su se ugovoru protivili vijećnici Liste Velog Mista, dok ga je HDZ podržao.

Procjenjuje se da će Hajduk od najma godišnje zarađivati oko 2 milijuna kuna, iako neki protivnici tog ugovora tvrde da je ta svota znatno veća jer u nju nisu uračunati prihodi od koncerata i sličnih priredbi. Uz posrednu dobit zbog toga što vlasniku neće morati plaćati za korištenje stadiona, ugovor o koncesiji vrijedan je oko 220 milijuna kuna i u toj je vrijednosti ragistriran kao imovina kluba.

Još jedna mogućnost za ostvarivanje zarade na dionicama Hajduka moglo bi biti konačno rješenje slučaja Stari plac, starog Hajdukova igrališta, koje je klub napustio 1979. kad je za potrebe Mediteranskih igara izgrađen Poljud. Otad se starim igralištem koristi ragbi klub Nada, a s obzirom na lokaciju u samom centru Splita, smatra se najvrednijim zemljištem u gradu. Prema nekim procjenama, Stari plac vrijedi oko 180 milijuna kuna.

Nadbiskup splitsko-makarski Marin BrišićSlučaj je počeo još 18. ožujka 1997. kad je Gradsko poglavarstvo na posljednjoj sjednici uoči lokalnih izbora zemljište prepustilo u vlasništvo Hajduku. Klub se uknjižio kao vlasnik u zemljišnim knjigama, ali uskoro se promijenila gradska vlast i počela je sudska parnica za utvrđivanje vlasništva. U studenome 2006. Općinski sud u Splitu presudio je da zemljište pripada Splitu, ali Hajduk se žalio i spor je sad na Vrhovnom sudu. Riječ je o poprilično čudnoj situaciji, jer se spor vodi između Grada Splita i Hajduka, u kojem je grad većinski vlasnik. Ipak, ako Hajduk pobijedi u sporu i potvrdi vlasništvo nad tim vrijednim zemljištem, vjerojatno će vrijednost dionica kluba znatno porasti.

Vrijednost dionica mogla bi porasti i u slučaju javne ponude nekoga tko želi preuzeti vlasništvo nad klubom. Ipak, to nije vjerojatno, jer svaki takav pokušaj preuzimanja ovisi o spremnosti splitske gradske vlasti da proda svoje dionice. Hoće li se to dogoditi i kada, zasad nije poznato.

U splitskim kuloarima pojavile su se glasine da bi vladajući HDZ mogao građanima ponuditi dionice Hajduka neposredno prije lokalnih izbora po vrlo povoljnoj cijeni, ali to se gotovo sigurno neće dogoditi. Priprema takve javne ponude i njena provedba dugo traju pa je teško vjerovati da bi takav posao mogao biti pripremljen do lokalnih izbora. Zbog toga je vjerojatnije da će odluka o mogućoj prodaji Hajdukovih dionica koje su u vlasništvu Grada biti donesena nakon lokalnih izbora.

Prvi put dionice iz sportaDrugi krug prodaje dionica započeo je 18. kolovoza, a trajat će do 1. rujna i u tom razdoblju pravo na kupnju ima 16 tisuća članova kluba. Treći krug traje od 3. do 11. rujna, a pravo kupnje imat će svi građani Hrvatske. Ako ostane neprodanih dionica, vjerovnici će moći zamijeniti iznos dugovanja za vrijednosne papire. Budu li prodane sve dionice, dugovi će biti dokapitalizirani pretvorbom u udjele u vlasništvu, a Split će preuzeti dug državi. Poznata su i četvorica budućih dioničara: Slaven Bilić, igor Štimac, Aljoša Asanović i Alen Bokšić. Oni su 2001. u klub uložili po milijun i 500 tisuća eura. To iznosi 10 milijuna i 700 tisuća kuna i svaki od njih četvorice dobit će 5350 dionica.