Najvažnije hrvatske tvrtke imale su mogućnost da svoje potrošače sačuvaju od inflatornih udara s obzirom na to da njihovi posljednji izvještaji pokazuju dobit veću nego prošle godine.

Među pedesetak poduzeća s najvećom dobiti u Hrvatskoj gotovo da nema ni jednog koje nije ostvarilo veći profit u odnosu na isto razdoblje prošle godine što znači da su iz povećanih prihoda mogli anulirati troškove inflacije, ali nisu to učinili, nego su povećali cijene svojih usluga i proizvoda, piše Slobodan Dalmacija.

INA-a predvodi listu rang-listu najuspješnijih poduzeća jer je u prvih šest mjeseci ostvarila 797 milijuna kuna profita, a to je gotovo ravno zaradi u cijeloj 2007. godini. I glavnini najvećih poduzetnika u bankarstvu, trgovini i prehrambenoj industriji dobit u prvom polugodištu raste, ali ipak po dosta nižim stopama od INA-e.

Banke ostvaruju između 10 i 15 posto rasta dobiti u prvih šest mjeseci, a vodeće prehrambene tvrtke u sastavu Agrokora Ivice Todorića između pet i osam posto. Istodobno je stopa inflacije u srpnju dosegnula rekordnih 8,4 posto, pri čemu su cijene goriva i drugih energenata rasle 6,8 posto, hrane 18,4, a financijskih usluga dva posto.

Ekonomski analitičar Slavko Kulić ocijenjuje da je ovakav odnos najvećih i najprofitabilnijih domaćih kompanija prema potrošačima eksploatatorski. "Ako pogledamo INA-ino ponašanje, ona svoje cijene diže po uhodanoj špranci koju nitko ne dovodi u pitanje. Riječ je o tome da se INA ugradila u svjetski lanac trgovine naftom, koji se temelji na računici da jedan barel proizvedene nafte promijeni vlasnika 13 puta prije nego što bude konačno isporučen. Tu je glavni trošak u cijeni nafte, a ne u iscrpljivosti naftnih izvora ili u cijeni prerade", rekao je Kulić za Slobodnu Dalmaciju, dodajući kako se po sličnom principu dižu i cijene hrane i pića.

Hrvatska se dovela u položaj da bez obilnog uvoza hrane i sirovina za njezinu proizvodnju ne može preživjeti, podsjeća Kulić, napominjući da se u prvi plan stavlja trgovinu namirnicama. Nitko, kaže, ne raspolaže podacima o tome koje su proizvođačke cijene golemog dijela godišnjeg uvoza hrane u Hrvatsku, čija se vrijednost kreće na oko dvije milijarde dolara, što otvara prostor za bezgranične manipulacije cijenama.

"Galopirajućoj inflaciji pridonosi i ekonomski model koji je na snazi dva desetljeća. Rast BDP-a temelji se na uvozu novca i roba, što izravno stimulira inflaciju", zaključio je Kulić.