PRVI JAVNI NASTUP Demokratski predsjednički i potpredsjednički kandidati Barack Obama i Joe Biden u subotu poslijepodne pred zgradom starog zastupničkog doma Illinoisa u SpringfielduJoseph Biden, 65-godišnji demokratski senator iz američke savezne države Delaware, jedan od najiskusnijih američkih senatora s više od tri desetljeća staža u američkom Senatu, bit će demokratski potpredsjednički kandidat, odlučio je senator Barack Obama, predsjednički kandidat Demokratske stranke na izborima u studenome. To je vrhunac karijere vrlo uspješnog i istaknutog liberalnog senatora, iako je on imao i veće ambicije. Prošle je godine počeo predsjedničku kampanju.

U to vrijeme malo je tko govorio o Obami kao o ozbiljnom predsjedničkom kandidatu, veliki favorit da dobije demokratsku predsjedničku kandidaturu bila je tada bivša “prva dama Amerike”, senatorica iz New Yorka Hillary Clinton. Mnogi politički analitičari tvrdili da joj jedino Biden, s dugim političkim iskustvom i izrazitim govorničkim talentom, može biti ozbiljna konkurencija. Počeo je agitirati, ali je to činio dosta slabo, pa je na prvom preliminarnom testu za izbor demokratskog predsjedničkog kandidata, na preliminarnim izborima u Iowi, jako loše prošao. Bio je daleko iza pobjednika Baracka Obame, te je najavio da napušta kampanju. Definitivno ju je napustio nešto kasnije, nakon nespretnog razgovora s novinarom lista The New York Observer Jasonom Horowitzem, tijekom kojeg je kritizirao Hillary Clinton, te drugog kandidata Johna Edwardsa, a potom rekao i nešto ljubazno o Obami, što je međutim izazvalo opće zgražanje: “Evo, dobili ste za kandidata prvog Afroamerikanca koji je i komunikativan, i bistar, i čist, i zgodan momak.”

Njegova je izjava u crnačkim krugovima shvaćena kao patroniziranje Obame, ali i kao opća uvreda američkih crnaca, jer ispada da su svi ostali nepovjerljivi, glupi, prljavi i ružni. Nakon te izjave bilo je jasno da Biden ne može dobiti nikakvu podršku među američkim crncima, a oni predstavljaju važan birački segment za svakog demokratskog kandidata, pa se tada povukao iz kampanje.

O njemu se sljedećih mjeseci u kontekstu predizbornog procesa ništa nije čulo. Tek kada se počelo spekulirati o tome koga bi Obama mogao izabrati za svojeg potpredsjedničkog partnera počelo se spominjati i Bideonovo ime. Izbor potpredsjedničkog kandidata tijekom američkih predizbornih kampanja vrlo je osjetljiv i dugotrajan posao, a često ličnost potpredsjedničkog kandidata može pomoći predsjedničkom kandidatu na izborima. Poznat je slučaj iz 1960. kada je mladi senator iz Massachusettsa John Kennedy tijekom uzbudljive konvencije Demokratske stranke za svojeg potpredsjedničkog kandidata izabrao oštrog senatora iz Teksasa Lyndona Johnsona, što se pokazalo ključnim za uspjeh na izborima, jer je južnjak Johnson donio sjevernjaku i liberalu Kennedyju mnoge glasove iz konzervativnih američkih država.

Poučeni tim primjerom, ali i raznim sličnim, danas predsjednički kandidati vrlo pažljivo biraju koga će izabrati za svojeg potpredsjednika. U početku je bilo mnogo sugestija Obami da na listu kao potpredsjedničku kandidatkinju stavi svoju rivalku Hillary Clinton. Čule su se ocjene kako bi to ujedinilo birače Demokratske stranke, te Obami donijelo i brojne ženske glasove. No, on je od samog početka iskazivao otpor prema tim sugestijama, i to iz nekoliko razloga. Osobni odnosi Obame i Hillary Clinton nisu dobri, unatoč nastojanjima i jednog i drugog da u javnosti izgledaju kao da su bliski i srdačni. Obami je posebno u tom odnosu smetao bivši predsjednik Bill Clinton, suprug Hillary Clinton, koji je tijekom predizborne kampanje u nekoliko navrata vrlo neugodno napao, čak i vrijeđao Obamu, a nametao se kao čovjek koji bi i u novoj administraciji, ako bi mu supruga imala prominentnu funkciju, mogao imati važnu ulogu, čemu se Obama protivio. Obami je smetalo i što su se Bill i Hillary Clinton na početku kampanje prema njemu ponašali s visine, te mu nudili potpredsjedničko mjesto, ako napusti kandidaturu, a kasnije su pak i jedan i drugi, kada je postalo jasno da će Obama pobijediti Hillary Clinton, agitirali da Obama Hillary Clinton ponudi potpredsjedničko mjesto. Zato se Obama počeo okretati prema drugim potencijalnim potpredsjedničkim kandidatima.

Neko se vrijeme govorilo da bi mogao izabrati ženu za potpredsjedničkog kandidata, pa se najviše spominjala guvernerka američke savezne države Kanzas 60-godišnja Kathleen Sebelius. Njeno se ime spominjalo sve do kraja procesa izbora potpredsjednika, ali su se čule i zamjerke da je politički slaba, a njena savezna država ne odviše izborno važna. Tada su se počela spominjati još dva imena potencijalnih potpredsjedničkih kandidata, a to su bili 53-godišnji senator Evan Bayh iz Indiane, te 50-godišnji guverner južne američke savezne države Virginije Tim Kaine.

MICHELLE OBAMA I JILL BIDEN u Springfieldu, glavnom gradu države Illinois, koju Obama zastupa u američkom SenatuNo, u posljednje doba ipak se najintenzivnije počelo spominjati ime Joea Bidena kao potencijalnog Obamina potpredsjedničkog partnera, a isticali su se i argumenti zašto bi on za to bio dobar. Jedan od argumenata odnosio se na njegovo veliko političko iskustvo, te posebno poznavanje međunarodne politike, što je Obami uvijek bila slaba strana. To znači da bi u budućoj Obaminoj administraciji taj njegov nedostatak mogao biti ispravljen prepuštanjem Bidenu da se bavi međunarodnim pitanjima. Budući da je politički iskusan mogao bi suzbiti argumente Obamina suparnika, republikanskog kandidata Johna McCaina, koji Obamu stalno predstavlja kao neiskusnog mladca, koji će sastaviti neiskusnu administraciju. Biden je, uz to, poznat najširoj američkoj publici. Napokon, upravo Bidenova pretjerana drska rječitost u napadima na konkurente, koja mu je toliko smetala dok je napadao demokratske konkurente tijekom vlastite predsjedničke kampanje, sada bi mogla koristiti, ako će napadati republikanske protivnike.

Demokratski potpredsjednički kandidat Joe Biden rodio se 20. studenoga 1942. godine u Scrantonu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji u irskoj katoličkoj obitelji. Kada je imao deset godina obitelj se iz ekonomskih razloga preselila u gradić Claymont u predgrađu Wilmingtona, gdje je otac radio kao prodavač automobila. Iako skromnog porijekla Biden je nakon završene srednje škole krenuo na studij, te je na sveučilištu u Newarku diplomirao povijest i političke znanosti, a potom na sveučilištu Syracuse završio 1968. i studij prava. Primljen je u odvjetničku komoru savezne države Delaware i počeo je raditi kao odvjetnik.

No, zanimala ga je lokalna politika, pa je već sljedeće godine, vrlo mlad, ušao u lokalnu skupštinu okruga New Castle County, gdje je proveo tri godine. Delaware je vrlo mala savezna država na obali Atlantika, ima samo 865.000 stanovnika. Zbog malo stanovnika i lokalni politički život je reduciran, pa stoga i mladi ljudi mogu u politici brzo napredovati, što je dokazao i Biden. Godine 1972. godine jedan od dvojice članova američkog Senata iz Delawarea iznenada je objavio da se povlači iz politike, pa se tako ispraznilo mjesto u Senatu. Biden se, iako je imao samo 30 godina, što je donja dobna granica za članove Senata, te minimalno političko iskustvo, odlučio kandidirati za to mjesto, te je na opće iznenađenje izabran u Senat, ponajviše zato jer se svojim govorničkim sposobnostima i iskrenošću sviđao biračima. Postao je daleko najmlađi član Senata, peti najmlađi senator u američkoj povijesti. No, početak njegove političke karijere zasjenila je velika osobna tragedija.

Još dok je bio na studiju Biden se 1966. godine oženio i sa suprugom Nellie dobio troje djece. Potkraj 1972. godine, kada je već bio izabran za senatora, njegova supruga i kćer poginule su u prometnoj nesreći, a njihova dva sina teško su povrijeđena. Biden je u prvi tren odlučio da se odrekne politike, te u potpunosti posveti oporavku sinova, ali su ga od toga odgovorili, pa je odlučio ostati u Senatu, a senatsku je zakletvu dao u bolničkoj sobi svojih sinova. Zbog njih je odlučio ostati živjeti u predgrađu Wilmingtona, a na zasjedanja Senata u Washington je svakog dana putovao sat i pol vlakom. Kasnije se oženio drugi put, te iz tog braka ima kćer. Njegovi sinovi iz prvog braka sada su odvjetnici.

Iako je u Senat ušao vrlo mlad Biden se brzo istaknuo, već 1974., najautoritativniji američki njusmagazin Time uvrstio ga je na listu 200 mladih vođa koji će u budućnosti voditi Ameriku. Bio je aktivan u različitim senatskim odborima, a niz godina bio je predsjednik utjecajnog senatskog Odbora za pravosuđe, gdje je poticao donošenje novih zakona, te nadgledao imenovanja novih sudaca. Bio je aktivan i u senatskom Odboru za vanjsku politiku pa je sredinom devedesetih godina fokus svojeg političkog zanimanja s pravosuđa počeo prebacivati na međunarodnu politiku.

Devedesetih godina bio je zainteresiran za krizu i rat na području bivše Jugoslavije, te je smatrao da se ta kriza može razriješiti jedino snažnim angažiranjem Sjedinjenih Država i međunarodne zajednice na strani žrtava agresije u prvom redu na strani Bošnjaka. Bio je pokretač inicijative da se iz Senata napravi pritisak na tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona da pomogne Bošnjacima, da ukine embargo Bošnjacima na uvoz oružja, te da krene s američkim zračnim napadima na srpske položaje u Bosni, što je na kraju Clinton i prihvatio. Biden je 2001. postao predsjednikom senatskog Odbora za vanjsku politiku, a na tom je položaju, nakon stanke od nekoliko godina, ponovno. Nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. godine na New York i Washington dao je podršku predsjedniku Georgeu W. Bushu da započne rat protiv Al Qaede, podržao napad na Afganistan, a bio je i mišljenja da u Iraku treba s vlasti maknuti Saddama Husseina iz humanitarnih razloga. Ipak, kasnije se jako distancirao od Bushove politike u Iraku, te izazvao priličnu pozornost kada je prije dvije godine predložio da se Irak transformira u federalnu državu, spominjući Bosnu i Hercegovinu kao primjer, te čak predlagao da se federalizacija dogovori na konferenciji poput Daytonske konferencije, kojom je postignut mir u Bosni.

SENATORI Bob Dole i Joseph Biden, tadašnji šef hrvatske diplomacije Mate Granić, senator John Warner i ambasador Peter GalbraithIako je došao iz vrlo male savezne države Biden je tijekom godina postao jedan od najutjecajnijih američkih senatora. U senatu je već 36 godina. Prvi put je predsjedničke ambicije pokazao 1988., kada se kandidirao na predsjedničkim izborima i agitirao da postane demokratski predsjednički kandidat. Kampanja je neslavno završila kada je otkriveno da je u jednom predizbornom govoru plagirao dio govora što ga je u Velikoj Britaniji održao tadašnji vođa britanske Laburističke stranke Neil Kinnock. Za njega je bilo pogubno kada je otkriveno da to nije bio prvi plagijat, bio je otkriven zbog prepisivanja i tijekom studija.

Nakon te blamaže, sljedećih godina nije iskazivao predsjedničke ambicije. Ponovno je iskazao zainteresiranost 2004., ali se ipak nije upustio u kampanju. Tada se govorilo da bi ga tadašnji predsjednički demokratski kandidat John Kerry mogao uzeti za potpredsjedničkog kandidata, ali se to nije dogodilo. Uključio se u sadašnju predsjedničku kampanju, no iz nje je izišao prije nego što se stvarno zahuktala. Ipak, bit će sudionik predsjedničke kampanje sada na kraju, u njenom najvažnijem dijelu.