Najambiciozniji pothvat u povijesti znanosti, kako ga reklamiraju u znanstvenoj javnosti, prije nekoliko sati započeo je u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi. Desetljećima teoretski i praktično konstruiran, te potom izgrađen, pet milijardi eura vrijedan projekt LHC (veliki hadronski sudarač), trebao bi odgovoriti na neka iskonska pitanja postojanja, preko rekonstrukcije uvjeta koji su vladali u trenucima nastanka svemira, a vođena idejom Velikog praska prije 13 milijardi godina.

Više od 8 tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta udružilo se ne bi li tehničkim i teorijskim obolom doprinijeli stvaranju potencijalno jednog od najvažnijih trenutaka u povijesti čovječanstva. Osnovica cjelokupnog projekta su protoni, koji će se u pokusima sudarati te prema predviđanjima proizvoditi bljeskove materije i energije. Rezultat toga, nadaju se znanstvenici, biti će stvaranje malih nabora u prostor-vremenu - Higgsovih bozona - koji bi im pomogli u boljem razumijevanju praznog prostora. Praćena pljeskom, u 9:38 ispucana je prva protonska zraka, na prvu četvrtinu kruga cijevi duge 27 kilometara, dok ju je pratila druga, u 9:45 sati, odaslana na duplo veću udaljenost. Nakon polusatne stanke, zalet će se povećavati, te će zraka na kraju napraviti puni krug. Naknadno će se broj zraka i krugovi koje oni prolaze povećati, protoni će se sudarati, s ciljem da prasnu.

Za sada sve ide po planu, poručuju znanstvenici uključeni u projekt, a nastavi li se tako u sljedećih mjesec dana, doći će do prvih sudara protona. Cilj je, kad centar bude u punom pogonu, da u jednom od tisuću milijardi sudara nastane Higgisov bozon, koji će se potom raspasti nakon čega bi ga trebali detektirati sofisticirani detektori CMS I ATLAS. Popularnu 'božju česticu' i ključ razumijevanja mase, koja je do danas ostala 'neuhvatljiva', predvidio je teorijski 1964. godine britanski fizičar Peter Higgs. U višegodišnjem istraživanju, elementarni problem predstavljala je činjenica da inače teoretska teza-čestice koje bi morale biti bez mase te se kretati brzinom svjetlosti, u praksi do sada jednostavno nije bila izvediva.

Na teoretsko rješenje prvi je došao upravo Higgs, koji je objasnio kako svemir ipak nije prazan, čak i kad se čini da je tako, već je ispunjen kvantnim poljem. Razlog pokusa je pokazivanje što bi se eventualno dogodilo kad bi se polje moglo isključiti. Teoretski, sve bi se raspalo jer bi svaka moguća najsitnija čestica krenula brzinom svjetlosti na neku svoju stranu. U CERN-ovu projektu, koji je plod dvadesetogodišnjeg razvoja tehnologije i znanstvenog rada, sudjeluje i šestero hrvatskih fizičara, koji pokušavaju proniknuti u tajnu nastanka svemira: dr. Daniel Denegri, dr. Guy Paić i dr. Danilo Vranić, dr. Vuko Brigljević te dvoje mladih znanstvenih novaka, Senka Đurić i Srećko Morović.