Nakon tjedan dana administrativnih i političkih usuglašavanja oko usvajanja financijskog plana za sanaciju krizom pogođenog financijskog sektora, svih 27 zemalja članica Europske unije objavili su kako je uspostavljen konsenzus oko ukupnog paketa mjera. Francuski predsjednik i predsjedatelj Europskog vijeća Nicolas Sarkozy, koji je od početka zagovarao provođenje prijedloga da se zajedničkim mjerama utječe na posrnulo financijsko tržište, prvi je nakon početka summita EU-a objavio ovu vijest.

"Europa će iz ove krize izvući pouke jer se ne smije dopustiti ponovno isti uzroci dovedu do istih posljedica", rekao je Sarkozy. Upravo je francuski predsjednik jedan od najzaslužnijih za sastanak koji je održan u Parizu prošle nedjelje. Organiziran je kao svojevrsno strateško iniciranje zajedničkih napora oko odgovaranja na krizu, a na njemu su bili čelnici  15 europskih država, koje su donijele plan za izlazak iz financijske krize koji uključuje jamstva za međubankovne zajmove i mogućnost dokapitalizacije banaka.

Prema najavama europskih političara, Europsko vijeće trebalo bi do danas donijeti zaključke oko plana, ali i također da potpuna suglasnost nije uspostavljena, zbog rezervi koje ima Češka'. Neslaganje pojedinih država članica, koje daleko veći utjecaj imaju na odluke oblikovane u Bruxellesu od Češke, od početaka su predstavljali jedan od elementarnih problema za naume da se mjere sanacije okvirno oblikuju za sve države, a ne prema individualnim rješenjima određenih država.

Naime, prije nešto više od tjedan dana, kao reakcija na stanje američkog tržišta, ali i propadanje dvije njemačke banke, održan je sastanak predstavnika Njemačke, Italije, Velike Britanije i Francuske: zemalja članica G8. Uoči sastanka koji je promptno organiziran zbog sve gore situacije, koja je ozbiljno prijetila Europi, britanski premijer prvi je najavio kako će predložiti zajednički plan o sanaciji europskih financijskih institucija. Početni Brownov prijedlog bio je osnivanje fonda za mala poduzeća od 12 milijardi funti, s namjerom da poduzeća u Europi mogu odmah dobiti novac i nastaviti zapošljavati osoblje i pružati usluge.

Plan je potom okvirno, planski i financijski proširen na koordiniranu akciju, kojom bi vlade jamčile za bankovne depozite europskih banaka. Iako izrijekom prvotni prijedlog tada u Parizu nije spomenut, financijski analitičari su ga nakon nedjeljnog sastanka proklamirali kao početak u borbi protiv globalne financijske krize. Naime, koordiniranom su se pristupu, koji je suprostavljen individualnim mjerama pojedinih država, protivili pojedini čelnici, a najveći kritičar bila je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Ona se, naime, protivila mogućnosti da se, za sanaciju propalih banaka u zemljama članicama mogao koristiti novac njemačkih poreznih obveznika. Njemačka, za čije gospodarstvo financijski analitičari u jučerašnjem broju Der Spiegela ističu kako će ga ozbiljna kriza tek pogoditi, na kraju je popustila i time su sve jače države članice dali potvrdu za koordiniranu intervenciju prema tržištu. S obzirom na prijašnja iskustva u Europi, upravo su ovaj (sad gotovo) zaključak, analitičari ocijenili kao ključnim.

Naime, prvotna iskustva u pokušajima borbe pojedinih vlada protiv financijskih problema proizašlih iz američkog tržišta, gotovo su u pravilu imali negativan epilog.  Vlade pojedinih zemalja najavljivale su kako će primjerice jamčiti za sve bankovne depozite štediša. Kritičarima ovakve politike, koji su dolazili iz susjednih zemalja, najveća bojazan bila je mogućnost da će njihovi građani preusmjeravati svoj novac u zemlje koje eventualno donesu ovu mjeru.

Sarkozy je jučer poručio kako se mora promijeniti sadašnje funkcioniranje financijskog sektora u svijetu, koje je dovelo do krize bez presedena, zatraživši od svih zemalja članica održavanje svjetskog summita posvećenog reformi financijskog sustava