Unatoč priželjkivanju hrvatske strane da će u sklopu predpristupnih pregovora Europska unija objaviti datum za zaključivanje svih poglavlja do kraja 2009. godine, to se neće dogoditi. Nacional je u posjedu dokumenta, koji se temelji na posljednjem izvješću Europske komisije, a povjerenik za proširenje Olli Rehn trebao bi ga predstaviti 5. studenog, odnosno za dva dana. Prema izvješću, datum zaključenja posljednje faze pregovora između Hrvatske i Unije i dalje nije donesen, jer je uvjetovan brojnim preprekama koje Hrvatska mora razriješiti. Iako je stranicama izvješća koje se odnose na Hrvatsku, nekoliko puta ponovljeno kako je prema planu moguće završavanje svih tehničkih dijelova pregovora do kraja 2009. godine, te je u tom smjeru objavljen i hodogram nastavka pregovora; nigdje se izrijekom ne spominje da je to i rezolutna odluka Komisije.

Čak štoviše, iz Europske Unije dali su očigledan signal Hrvatskoj vladi kako o njima ovisi hoće li se i na koji način sami pregovori privesti kraju, te da o Hrvatskoj strani ovisi koji će datum biti predviđen za zatvaranje svih poglavlja. To se prvenstveno odnosi na pitanja koja se od početka pregovora najviše naglašavaju kao prepreke za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2009. godine. Iako se u izvješću ističe kako je Hrvatska u posljednje vrijeme nastavila s brojnim pozitivnim predpristupnim reformama, uz poantu kako su stvoreni uvjeti za otvaranje svih poglavlja, osim dva; prema mišljenju Komisije, najveće poteškoće i dalje su vidljive u područjima koja su do sada predstavljala najveću prepreku. Reforma pravosuđa, snažnije antikorupcijske mjere, efikasan način da se ubrza povratak izbjeglih Srba, borba protiv organiziranog kriminala te restrukturiranja brodogradilišta, i dalje ostaju najveći problemi za Sanaderovu vladu kojoj se nije ostvario naum da Komisija objavi odgovor na pitanje do kad će Hrvatska formalno rješavati predpristupni proces.

Ovakav rasplet situacije mogao bi višeznačno utjecati na šanse da Hrvatska pristupi Europskoj uniji do kraja 2010. Naime, proteklih mjesec dana bili su iznimno bitni za Hrvatsku, po pitanju odluka koje će u nadolazećem razdoblju donijeti u Bruxellesu. Ivo Sanader je u nekoliko navrata u posljednje vrijeme razgovarao s čelnim ljudima Europske unije. Kao osnovni uvjet za konačni datum završetka pregovora, nametnula se teza da, ukoliko želi pristupanje Europskoj uniji do 2010. godine, Hrvatska mora pokazati ozbiljnu namjeru i donijeti niz teških političkih odluka za zadovoljavanje uvjeta koje mu je postavila Europska komisija. 5. studeni, odnosno dan objave izvješća Europske komisije, u nekoliko se navrata u Bruxellesu spominjao kao ‘Dan D’ za hrvatske ambicije da pristupi EU. Činjenica da Unija nije objavila u Hrvatskoj toliko željeni datum završetka pregovora, moglo bi značiti da u Bruxellesu očigledno nisu u potpunosti zadovoljni dosadašnjim tijekom rješavanja najvećih problema.

Iako se u izvješću naglašava kako Hrvatska nastavlja u pozitivnom smjeru po pitanju političke volje u kontekstu potrebnih reformi, nekoliko poglavlja i dalje su deklarirani kao područja u kojima je potreban veliki pomak za usklađivanje s normama Europske unije. Posljednji politički potezi Sanaderove administracije; smjene čelnih ljudi u ministarstvu pravosuđa i unutarnjih poslova, Komisija je ocijenila kao pozitivni pomak u razrješavanju jednog od najvećih problema Hrvatske-borbe protiv korupcije. To je, naime, glavni uvjet koji Hrvatska mora ispuniti kako bi otvorila pregovore u poglavlju Pravosuđa i temeljnih ljudskih prava. Komisija je naglasila kako USKOK nastavlja s pojačavanjem antikorupcijskih aktivnosti, a očigledni je razlog tomu akcija Index, te reakcija policije na ubojstvo Ivane Hodak, a posebice na atentat Ive Pukanića i Nike Franjića.

Međutim, u istom se dijelu izvješća naglašava kako je Hrvatska daleko od rješavanja problema korupcije. Korupcija je, kako stoji u izvještaju, i dalje iznimno raširena u Hrvatskoj, a kako bi do se došlo konkretnog pomaka, potreban je nastavak recentne suradnje i koordinacije nadležnih tijela, kao i sposobnija policija koja će se efikasnije boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala. Također, kao jedan od većih problema spominje se i nesrazmjer između broja slučajeva korupcije koji su trenutačno na sudovima, i znatno manjeg broja onih koji su dobili pravosudni epilog. Djelovanje pravosuđa u sankcioniranju ratnih zločina, Europska je komisija posebno u ovom izvještaju naglasila. Uz poantu kako je u Hrvatskoj zabilježen manji pomak u procesuiranju osumnjičenika za ratne zločine, naglašeno je kako brojni počinitelji etnički motiviranih ratnih zločina i dalje ne odgovaraju pred sudovima. Također, u Europskoj komisiji smatraju kako Hrvatska još nije pokazala sposobnost da organizira pravedna suđenja osumnjičenima za ratne zločine. Zaključak Komisije po pitanju pravosuđa jest da Hrvatskoj treba značajan pomak i konkretni rezultati, jer 'hrvatskim građanima trenutačno nije uvijek zajamčena pravda'.

U kontekstu reformi državnih službi, Europska komisija je ustvrdila kako postoje pomaci u poboljšanju djelovanja administracije na državnoj razini, kritizirajući pritom neefikasnost, i nedostatak kvalitetnih kadrova u državnim službama. Suradnja Hrvatske s Haaškim sudom navedena je kao jedna od šest elementarnih poteškoća koja se mora u nadolazećem razdoblju razriješiti. Uz isticanje kako Hrvatska nastavlja sa dobrim odnosima s Tribunalom, naglašava se potreba za transparentnost i dostupnost 'određenih' dokumenata za potrebe pravosudnih procesa koji se trenutačno u Haagu vode. Europska komisija pohvalila je državne mjere kojima se nastoje poboljšati prava Srba povratnika, uz napomenu kako se suprotno tomu do sada znatno manje učinilo u kontekstu provođenja tih istih programa, nego što je bilo očekivano. U dijelu izvještaja, koji se odnosi na poglavlje o ljudskim pravima, stoji kako je samo 12 posto slučajeva Srba povratnika u kontekstu rješenja povratka imovine u urbanim područjima do sada razriješeno, a konstatira se kako je u određenim područjima i dalje osjetna netrpeljivost prema manjinama, kao i njihovi problemi kod zapošljavanja.

Kao što se i očekivalo, iz Europske unije istaknuli su kako je za Hrvatsku iznimno bitno rješavanje problema brodogradnje, što je bio jedan od važnijih uvjeta za određivanje konačnog datuma. Podsjetimo, prvotni vladin plan o preustroju brodogradnje iz lipnja koji je uključivao sanaciju tog segmenta gospodarstva, rezolutno je odbijen iz Europske Komisije. Iako je Vlada zbog brojnih (pa i političkih) razloga do sada nastojala kompromisnim rješenjima sanirati problem oko brodogradilišta, očigledno je ostao rezolutan stav Komisije; koja neće otvoriti pregovore oko tržišnog natjecanja sve dok ne dođe do drastičnijih mjera. Drugim riječima, Vlada će unatoč dosadašnjoj retorici vjerojatno biti primorana zatvoriti neke od brodogradilišta. Nakon ovog izvješća se otvara pitanje mogu li pregovori biti završeni u mandatu aktualne Komisije.

Riječ je, naime, o posljednjem takvom izvješću Europske komisije u ovom mandatu, pa bi o ovom pitanju mogla odlučivati nova Komisija, koja će biti konstituirana tek nakon izbora za Europski parlament koji će se održati početkom 2010. Hrvatska vlada je planirala dovršiti pregovore s EU sredinom 2009., te krajem te godine potpisati i pristupni sporazum. Pošto datum završetka pregovora na kraju u ovom izvješću nije iznesen, i dalje nije sasvim sigurno da će jesen 2009. godine biti razdoblje potpisivanja pristupnog sporazuma između Hrvatske i Unije. Budući da proces ratifikacije sporazuma o pristupanju Europskoj uniji traje najmanje godinu dana, posljedica negativnog izvješća bila bi da Hrvatska ne bi mogla očekivati da će ući u EU prije 2012. ili čak 2013. godine. Prije nepunih mjesec dana visokopozicionirani dužnosnik Europske unije izjavio je za Nacional kako Hrvatska ima 90-postotne šanse da će početkom studenog dobiti datum završetka pregovora. Međutim, isti dužnostik tu je tezu uvjetovao sljedećom rečenicom: "Bit ću konkretan: ako u iduća četiri tjedna hrvatska vlada napokon odradi obveze vezane za Tržišno natjecanje kao i Pravosuđe i temeljna ljudska prava, vrlo vjerojatno ćete znati kada završavaju pregovori". Očigledno je kako je u razdoblju od nekoliko tjedana došlo do promjene mišljenja u Europskoj komisiji ili povećanja nezadovoljstva unutar Unije zbog usporenih reformi koji se u određenim poglavljima i dalje ne provode dovoljno efikasno.

Njemačka i Francuska protiv širenja Unije bez Lisabonskog ugovoraPredsjednik EK Jose Manuel Barroso dao je navodno ove godine obećanje premijeru Ivi Sanaderu kako će Unija Hrvatskoj dati indikativni raspored, kao i datum zaključenja pregovora, nakon što mu je Sanader obećao ispunjenje svih preuzetih obveza do početka studenog. Tijekom proteklog mjeseca politička klima po ovom pitanju mijenjala se u nekoliko navrata među zemljama članicama u Bruxellesu. Europska komisija navodno je planirala dati uvjetni datum za završetak pregovora o članstvu u EU do kraja 2009. godine unatoč pritisku Francuske koja se, kako je poznato, protivi bilo kakvim novim potezima prema proširenju. Nakon što je Europska unija nenadano zapala u reformsku krizu koja je stvorena nakon irskog neprihvaćanja Lisabonskog ugovora, Njemačka i Francuska ustrajale su na tome kako ne može biti daljnjeg širenja dok sve članice ne ratificiraju reformski sporazum namijenjen jačanju europskih institucija.