Objavljeno u Nacionalu br. 681, 2008-12-02

Autor: Katarina Zorić

Salon

Industrijski Sisak postaje grad vrhunske arhitekture

Grad Sisak mijenja svoj izgled zahvaljujući modernim javnim zgradama, a dvije među njima, Državni arhiv i Centar za socijalnu skrb, u konkurenciji su za prestižnu europsku nagradu za arhitekturu

DRŽAVNI ARHIV u Sisku dio je trenda u kojem vrhunska arhitektura sve više nastaje izvan ZagrebaDRŽAVNI ARHIV u Sisku dio je trenda u kojem vrhunska arhitektura sve više nastaje izvan ZagrebaMeđu hrvatskim projektima nominiranima za prestižnu europsku nagradu za arhitekturu Mies van der Rohe nalaze se i dva projekta iz Siska. Riječ je o Centru za socijalnu skrb autora Lovorke Prpić i Miljenka Bernfesta te zgradi Državnog arhiva čiji je autor Nenad Kondža. Iako se Sisak doživljava kao industrijski i zagađeni grad, njegova se slika u poslijednjih deset godina znatno promijenila. Arhitekti se slažu da se stvara nova slika Siska, ali i nova slika hrvatske arhitekture koja slijedi svjetske trendove. pri tome je posebno zanimljivo da se najbolji arhitektonski projekti ne ostvaruju samo u Zagrebu, nego i u drugim hrvatskim gradovima. Prema mišljenju arhitekata, za graditeljski procvat Siska najviše su zaslužni bivši pročelnik gradskog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Mile Mikić te sadašnji pročelnik tog odjela Domagoj Vuković.

Kao obrazovani urbanisti Mikić i Vuković željeli su promijeniti vizuru grada i pokazati ga u drugačijem svjetlu. Mikić o tome kaže: “Namjeravamo realizirati još niz projekata poput gradnje nove sportske dvorane, mosta preko rijeke Kupe i restorana vidikovca uz šetnicu na Kupi”. Dodaje da poslu pristupaju stručno, a ne činovnički jer smatraju da samo stručna rješenja mogu dugoročno opstati, a u njihovim vizijama podršku im pruža gradska vlast. Arhitekti Lovorka Prpić i Miljenko Bernfest, vlasnici zagrebačkog BXL studija, autori su brojnih nagrađivanih projekata poput POS-ove zgrade u Buzetu, sportske dvorane u zagrebačkom naselju Špansko i autobusnog kolodvora u Sisku. Njihova zgrada Centra za socijalnu skrb prilagođena je vrlo raznolikoj okolini koju čine nasip željeznice, stambene zgrade i obiteljske kuće. Bernfest kaže da se nastojao stvoriti objekt u kojem će se čovjek osjećati ugodno, ali i koji će se dobro uklopiti u okružje: “Zgrada u okolini čini novi znak prepoznatljivosti i centralna je točka zbog svog modernog oblikovanja. Svakako su zanimljivi i intimni vrtovi u sklopu zgrade”.

Arhitekt Nenad Kondža, suvlasnik Studija A, iza sebe ima brojne uspješne projekte - poštu u Jurišićevoj ulici, sportski centar na Vrbanima i poslovnu zgradu Plinacro u Zagrebu. Iako u povijesnoj jezgri Siska, Kondžin Državni arhiv pripada današnjici i ne oponaša povijesne oblike. Kondža kaže da se zgrada dobro uklapa u okolinu: “Htjeli smo napraviti zgradu između monumentalne i efemerne. Koristili smo čelik koji hrđa, a pazili smo na proporciju i dizajn zatečenog sustava”.

Vezane vijesti

"Željezara pokazuje da se može javno-privatno"

"Željezara pokazuje da se može javno-privatno"

Premijer Zoran Milanović i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić posjetili su danas sisačku Segesticu, tvrtku koja obnavlja proizvodnju i vraća se… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika