Danas se nastavlja sastanak čelnika Europske unije na kojem se očekuje da će podržati paket fiskalnih poticaja za gospodarstvo težak 200 milijardi eura i postići dogovor o klimatsko-energetskom paketu, za čiji bi provedbu siromašnije članice dobile pomoć od EU-a.

Tijekom jučerašnjeg prvog dana summita postignuta je načelna suglasnost oko Lisabonskog ugovora, odnosno da se Irskoj daju određeni ustupci, među njima i pravo na zadržavanje povjerenika u Europskoj komisiji. Dublin se zauzvrat obvezao da će do isteka mandata ove Komisije, do 31. listopada sljedeće godine, organizirati drugi referendum o novom reformskom ugovoru EU.

Čelnici EU-a pristali su da se zadrži načelo da svaka zemlja ima po jednog povjerenika, koje je trebalo biti ukinuto Lisabonskim ugovorom. Taj ugovor predviđa da se broj povjerenika Europske komisije nakon 2014. godine smanji na dvije trećine zemalja članica. Irskoj su također obećana pravno obvezujuća jamstva u pogledu vojne neutralnosti, porezne suverenosti i nekih socijalno-etičkih pitanja, a o pojedinostima kako će se to napraviti razgovarat će se kasnije.

Čelnici EU-a danas bi trebali podržati plan Europske komisije za oporavak europskog gospodarstva koje je uvelike pogođeno financijskom krizom. "Plan predviđa zajednički okvir za napore zemalja članica i EU-a s ciljem da se osigura konzistentnost i poveća učinkovitost", stoji u nacrtu zaključaka.

Plan uključuje 200 milijardi eura fiskalnih poticaja i investicija. Od toga iznosa 170 milijardi dolazi iz zemalja članica, a preostalih 30 milijardi uključuju sredstva Europske investicijske banke i zajedničkog proračuna. Planom se dopušta mogućnost da zemlje članice mogu kratkoročno premašiti dopušteni proračunski deficit od 3 posto.

Čelnici EU-a također bi trebali potvrditi ranije zacrtane ciljeve koji predviđaju smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto, podizanje udjela obnovljive energije za 20 posto i povećenja energetske učinkovitosti za 20 posto do 2020. godine.

U ispunjavanju tih ciljeva pokazuje se spremnost da se olakša teret siromašnijim članicama, posebice onima u kojima se većina električne energije dobiva iz elektrana na ugljen. Najvjerojatnije će elektrane na ugljen biti djelomično izuzete od obveze da plaćaju pravo na kvote za ispuštanje ugljičnog dioksida.

Francusko predsjedništvo je imalo više bilateralnih razgovora s nekim članicama, koje su prijetile vetom ako im se ne izađe u susret jer smatraju da bi njihova gospodarstva platila veliku cijenu za ispunjavanje ciljeva iz klimatsko-energetskog paketa. Još uvijek nije osiguran uspjeh pregovora iako su ti razgovori omogućili približavanje konsenzusu.