Hotel Valsabbion jedan od prvih domaćih butik hotelaU svjetskoj turističkoj ponudi već je neko vrijeme uočljiv novi trend koji je nametnula zahtjevnija klijentela okrenuta luksuznim putovanjima i bogatim aranžmanima. Zahtjevnija klijentela zasićena standardnom ponudom traži nešto novo, drukčije, ekskluzivnije. Kao dobar odgovor na takve zahtjeve pokazali su se tzv. butik-hoteli, čija popularnost u zadnje vrijeme sve više raste.
Slikovit naziv sugerira da se radi o manjim, intimnijim prostorima sa specifičnom ponudom i uređenjem te individualnim pristupom svakom gostu čime se znatno razlikuju od standardnih hotela iz hotelskih lanaca u kojima je gost često tek broj. Međutim, to nije jedino što razlikuje butik-hotele od hotelskih lanaca. Možda je najbitniji čimbenik u cijeloj priči prepoznatljivost na kojoj inzistiraju takvi hoteli, orijentirajući se na razne teme.

Kvaliteta iznad kvantitete

Tako neki u prvi plan stavljaju povijesni kontekst mjesta gdje se nalaze kao i same građevine (često je riječ o višestoljetnim zdanjima od iznimne kulturno-povijesne vrijednosti), dok je specifičnost drugih lokacija- poput primjerice Katitche Point Greathouse hotela smještenog na Britanskim Djevičanskim otocima s pogledom na Drakeov prolaz gdje Karibi susreću Atlantski ocean. U butik-hotelima gastronomija je važan čimbenik, te se tu obično zapošljavaju vrhunski kuhari i sommelieri. I ostatak osoblja mora biti visoko educiran, između ostalog dobro poznavati jezike, te biti gostima na raspolaganju 24 sata. U svakom slučaju, ovakvim je hotelima cilj pod geslom kvaliteta iznad kvantitete priuštiti gostima u prvom redu potpunu relaksaciju uz sadržaje koji gode svim čulima, te pružaju gotovo hedonistički doživljaj.
Ideja postoji još od 1984. kad je Ian Schrager, poznati američki hotelijer i jedan od osnivača kultnog njujorškog kluba Studio 54, u želji da postavi novi standard u hotelijerstvu s vizijom hotela kao, kako je sam rekao, 'doma daleko od doma', otvorio prvi takav hotel na Manhattanu angažirajući glasovitu Andreu Putman za osmišljavanje cjelokupnog prostora i ambijenta. Međutim, očito je trebalo proći određeno vrijeme da se izgradi to tržište koje danas uključuje takve hotele diljem svijeta, a neke od brojnih inačica su i dizajnerski te tzv.lifesyle hoteli.

Problematične zvjezdice

U Hrvatskoj se interes investitora za takve objekte pojavio tek prije pet-šest godina, kad se turizam počeo ubrzano razvijati te se pojavila i potreba za proširivanjem ponude. Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela u čiju se kategoriju uvrštavaju butik hoteli, tvrdi da u Hrvatskoj takvi hoteli postoje, no teško im je odrediti broj s obzirom na to da se ne može jasno ocrtati granica kad mali ili obiteljski hotel prerasta u butik- hotel. -
Svim je malim hotelijerima cilj da njihovi hoteli dostignu taj status, međutim, jasne standarizacije još uvijek nema.-tvrdi Klarić i nastavlja-Čak su i zvjezdice tu relativan pojam, jer brojni vrhunski butik hoteli nastali preuređivanjem višestoljetnih zdanja od iznimne vrijednosti koji svoj identitet izgrađuju upravo u tom povijesno-baštinskom kontekstu, ne mogu zbog konzervatorskih zabrana napraviti preinake kojima bi zaslužili više zvjezdica. Primjer je to i s čuvenim hotelom Vestibul smještenim u Dioklecijanovoj palači koji ne može dobiti više zvijedica zbog užih hodnika i nižih stropova nego što propisuje standard, a eksluzivnost mu nije upitna.", rekao je Klarić.Šime Klarić predsjednik je Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela
Hrvatski butik-hoteli također imaju svoje specifičnosti u odnosu na inozemne. Zajedničke karakteristike su im svakako njegovanje autentičnog, tradicijskog ugođaja te vrhunska gastronomija. Međutim, također svaki, ovisno o lokaciji i preferencijama vlasnika, stavlja težište na nešto drugo. Primjerice, hotel San Rocco u Bretonigli u Istri u prvi plan ističe bogatu wellnes ponudu, dok je Ružica Dešković, vlasnica Palače Dešković u Pučišćima na Braču i akademska slikarica, u program svog hotela uključila slikarske radionice. Najpoznatiji istarski hotel Valsabbion, u Pješčanoj uvali nadomak Pule, u prvi je plan stavio svoj gastrolaboratorij i holivudsku produkciju u prezentaciji hrane.

Luksuz i intimna atmosfera

Općenito, najveći broj butik hotela nalazi se u Istri i Dalmaciji, a Klarić smatra da je to vjerojatno zato što je Hrvatska zemlja okrenuta ponajviše sezonskom turizmu. No, dodaje također kako ovakvi objekti ne bi mogli opstati da su orijentirani samo na tu četveromjesečnu sezonu. „Ovakvi hoteli nude program koji je atraktivan kroz cijelu godinu, a ne samo u sezoni. Kad bi bilo tako, mnogi bi se takvi hoteli ugasili jer zahtjevaju velika ulaganja. No, i sami klijenti koji se odlučuju za ovakve aranžmane nemaju kao osnovni motiv odlazak na more, već odmor od gužve i vreve. Oni ne traže taj masovni koncept turizma, već intimnu atmosferu s programom i ponudom prilagođenom njima samima", naglasio je Klarić.
Dodao je kako u tom smislu i kontinentalna Hrvatska ima veliki potencijal za takve objekte, pogotovo tzv.vinski hoteli koji njeguju enogstronomiju, ali i mnogi dvorci koji zasad još stoje neuređeni i neiskorišteni, a imaju golemi potencijal upravo za ovakvu vrstu turizma.
Klarić smatra da ovakvi hoteli itekako imaju budućnost u Hrvatskoj te da sve polako ide u tom smjeru. „Čak su i neki veliki hoteli prepoznali vrijednost ovakvog pristupa te su počeli preuzimati neke od tih karakteristika.", rekao je i dodao da ga ne brine kako će se recesija odraziti na to tržište. „Smatram da ovo tržište, baš zbog svoje eksluzivnosti i klijentele koja je uglavnom dubljeg džepa, neće znatnije osjetiti potres recesije."
Kad je riječ o cijenama, slika je šarolika. Raspon cijena takvih hotela kreće se od osamdeset pa sve do 1400 eura za noćenje i doručak po sobi. Također postoje sitne varijacije u cijenicima samih hotela ovisno o broju kreveta, stupnju luksuza pojedine sobe, dobu godine itd. Iako su ovakvi aranžmani namijenjeni onima višeg standarda, Klarić ističe kako u Hrvatskoj cijene na tom tržištu, s obzirom na to da je ono još uvijek u razvoju, nisu uzele maha. Ipak, smatra da će se ulaskom Hrvatske u EU to promijeniti. „Zasad je uopće teško odrediti i prosječnu cijenu ovakvih aranžmana, to varira od hotela do hotela. A osnovni kriterij za određivanje cijene uopće ne mora biti kvaliteta. Kadšto je stvar samo u ugledu, tj. ukoliko se neki takav hotel želi plasirati na tržište, bez obzira na to koliko imao bogatiju ponudu od konkurencije, neće se moći razmahati s cijenom dok se za njega ne pročuje.

Cijene za elitu

Hiotel Plympic Palace u Pekingu stalno je odredište pravih poznavatelja turizmaJoš jedna posebnost naših hotela u odnosu na inozemne jest da su ipak cijenom prilagođeni širem sloju ljudi, tj. te si aranžmane danas može priuštiti i viši srednji sloj. No, kad uđemo u EU i formira se zajedničko tržište, tada će i cijene skočiti. Zašto bi mi s istim standardom koji nudimo i jednako kvalitetnom ponudom, ako ne i boljom, bili jeftiniji od inozemnih?", komentirao je.
Klarić, uostalom, naglašava kako se već sad može primjetiti da polako iščezava srednji sloj, te da je izvjesno da će se takav trend nastaviti i ubuduće, a to se onda odražava i na tržištu. „Bez obzira na recesiju, dugoročno je vidljiv trend iščezavanja srednjeg sloja. To nam je uostalom recesija i pokazala- oni doista bogati nisu njome pogođeni. Prirodno je da se onda i tržište prilagođava tome. Ili će se tražiti najkvalitetnije, ali će se zato biti i spremno izdvojiti više novca, ili će se pak posezati za jeftinim, jer se bolje jednostavno neće moći priuštiti.", mišljenja je Klarić. U tom kontekstu najavio je da su sljedeća stepenica u razvoju takve ponude dizajnerski hoteli koji bi, za razliku od butik-hotela, bili uglavnom ili čak isključivo smješteni u gradovima. „Takvi se hoteli uglavnom smještaju u veća središta, jer u protivnom takva investicija ne bi bila isplativa. Također će, da bi se opravdala investicija, ti hoteli vjerojatno biti i nešto skuplji od butik-hotela.Već postoji izvjesni interes raznih investitora i poduzetnika za to područje. I sam se bavim tom mišlju, no još je preuranjeno reći nešto više o tome.", izjavio je Klarić, inače vlasnik hotela Sv. Mihovil u Trilju.