Vjekoslav VukovićStatus pomoćnika ministra Vjekoslava Vukovića u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine bit će utvrđen kada se on pojavi na radnom mjestu u Sarajevu, a do tada je na snazi odluka o njegovoj suspenziji, potvrdio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić komentirajući odluku suda u Rijeci da dopusti Vukoviću da se uz jamčevinu brani sa slobode.

"Očekujem njegov dolazak u Ministarstvo sigurnosti kako bismo riješili njegov status", kazao je Krešić kako ga u srijedu citiraju banjalučke "Nezavisne novine".

Vuković, koji je vodio Sektor za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma u Ministarstvu sigurnosti BiH, nedavno je uhićen u Rijeci zbog sumnji da je povezan s pokušajem likvidacije dvojice Riječana, a u utorak je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Rijeci prihvatilo ponuđeno jamstvo od 400.000 kuna i ukinulo mu pritvor.

Odluku o Vukovićevoj suspenziji s dužnosti pomoćnika ministra nakon uhićenja u Rijeci donio je ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović.

On je u međuvremenu naložio da se provjere svi drugi namještenici u ministarstvu odnosno da se očituju o tome imaju li još koje državljanstvo osim bosanskohercegovačkog.

Doministar Krešić ranije je izjavio kako drži da je riječ o protuzakonitoj odluci ministra jer namještenici u državnoj službi nisu dužni davati takve privatne podatke.

Sadović je nalog za provjeru dvojnih državljanstava opravdao upravo slučajem Vuković odnosno činjenicom da je on uhićen kao državljanin Hrvatske.

"Ako ja kao ministar nemam pravo provjeravati ima li netko tko radi u ovako osjetljivom ministarstvu putovnicu druge države, onda se postavlja pitanje kakva je ovo država", bilo je Sadovićevo objašnjenje njegova iznenadnog naloga.

Ravnatelj Agencije za državnu službu BiH Petar Kovačević ustvrdio je kako ministar Sadović nema pravne osnove da prikuplja takve informacije. Najavio je kako će poduzeti potrebne mjere bude li se tko od zaposlenih u Ministarstvu sigurnosti žalio na Sadovićevo postupanje u ovom slučaju.

Tarik Sadović poziva se pak na činjenicu da ima pravo otpustiti iz državne službe osobu za koju se utvrdi kako je stekla državljanstvo druge države "suprotno Ustavu BiH i njezinim zakonima".

BiH je za sada ugovore o dvojnom državljanstvu sklopila s malim brojem zemalja, a ugovor s Hrvatskom još nije ratificiran pa su, teorijski, svi državljani BiH s hrvatskim putovnicama prekršitelji zakona i prijeti im opasnost da po sili bosanskohercegovačkih zakona ostanu bez državljanstva BiH. Posjedovanje druge putovnice u slučaju državljana BiH znači automatski gubitak bosanskohercegovačkog državljanstva ako pravo na posjedovanje dvojnog državljanstva nije regulirano međudržavnim sporazumom.

Ugovor o dvojnom državljanstvu BiH i Hrvatske sporan je za člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. On je kao uvjet za prihvaćanje tog dokumenta u Predsjedništvu BiH postavio zahtjev da se briše ustavna odredba kojom se posjedovanje dvojnog državljanstva uvjetuje sklapanjem bilateralnih međudržavnih sporazuma.

Silajdžić drži kako je to jedini način da se svi državljani BiH izjednače pred zakonom odnosno da se izbjegne povlašteni status tek nekih od njih.

Silajdžićevo zauzimanje motivirano je ponajprije zabrinutošću za sudbinu Bošnjaka koji žive u zemljama poput SAD ili Australije koje ne sklapaju ugovore o dvojnom državljanstvu. Izbjeglicama iz BiH koje žive u takvim državama prijetila bi opasnost da budu trajno izbrisani s popisa bosanskohercegovačkih državljana.