HSLS je predložio oporezovanje najbogatijih i ukidanje beneficija stranačkih moćnika, što je izazvalo napade Jadranke Kosor na predsjednicu HSLS-a Đurđu AdlešičIako je još prije mjesec dana odbijao priznati kako se Hrvatska nalazi u gospodarskoj recesiji, hrvatski premijer Ivo Sanader danas je spreman provesti radikalne mjere kako bi spriječio bankrot države. Kako je doznao Nacional iz izvora bliskih Vladi, premijer i njegovi najbliži suradnici spremni su povući vrlo nepopularne poteze, a ozbiljno razmišljaju i o mogućnosti da zatraže pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda.

Jedan od glavnih razloga za takvu odluku navodno je i ponašanje sindikata, koji i dalje odbijaju odustati od šestpostotne povišice plaća, koja zaposlenima u javnim službama pripada po kolektivnom ugovoru. Dapače, pojedini sindikati čak prijete i štrajkom ako im Vlada smanji plaće. Takvo ponašanje u Vladi ocjenjuju vrlo neodgovornim, jer je u ovom trenutku potpuno jasno da si država ne može priuštiti tu povišicu.

Nacionalov sugovornik tvrdi kako će posljedica neslaganja Vlade i sindikata u konačnici biti upravo dolazak MMF-a: "Ustraju li sindikati u svojim nerazumnim zahtjevima, nema nikakve mogućnosti da Hrvatska izbjegne dolazak MMF-a. Dođe li do toga, vrlo je jasno što će dogoditi. Fond će odrediti određenu razinu potrošnje u javnom sektoru, a država će se u to morati uklopiti. Traženo se može učiniti na dva načina, smanjenjem plaća ili otpuštanjem. Dakle, danas je smanjenje plaća uistinu nužno za očuvanje radnih mjesta, a bolje je da to učinimo sami, nego da to za nas radi MMF. Nevjerojatno je da sindikalni čelnici to ne žele shvatiti."

Uz to, Vlada će napraviti prijedlog radikalnog rebalansa proračuna i na taj način predložiti velike uštede u javnom sektoru.

Dodatni razlog takve promjene u Vladinoj politici je katastrofalna situaciju u kojoj se trenutačno nalaze javne financije. Državna blagajna je prazna, pa ministar financija Ivan Šuker, novodno, ima ozbiljnih problema s pronalaskom sredstava čak i za isplatu plaća i mirovina.

Ono što je dovelo do tako teškog stanja je golemi pad poreznih prihoda, a naročito prihoda od poreza na dodanu vrijednost, koji je uzrokovan sve manjim uvozom tijekom posljednjih mjeseci.

Prema nekim neslužbenim informacijama, država je u prva dva mjeseca prikupila manje od polovice planiranih prihoda od PDV-a. Na taj način u državnom proračunu je nastala golema dubioza. S druge strane, ministar Šuker zasad je bio neuspješan u pokušajima da osigura inozemne kredite pomoću kojih bi pokrio poračunski deficit.HSLS-ova KOMISIJA radi na novom paketu antirecesijskih mjera koji će biti predstavljen vladajućoj koaliciji: Slobodan Mikac, Davor Štern i Josip Budimir (na snimci nije četvrti član komisije Hrvoje Vojković)

Dapače, kako doznaje Nacional, Šukeru je nedvosmisleno poručeno kako Hrvatska ne može očekivati da će pronaći kreditore dok ne dovede u red javne financije. Takvo upozorenje, ali i činjenica da je najveća svjetska bonitetna kuća Standard & Poor's nedavno smanjila kreditni rejting Hrvatske, pridonijeli su tome da Sanader odustane od svojih prethodnih namjera da ne povlači bilo kakve nepopularne mjere prije lokalnih izbora, koji će se održati u svibnju.

Pod utjecajem ministra Šukera, Sanader je shvatio kako bi daljnje oklijevanje u provođenju oštrih mjera za smanjenje državne potrošnje vjerojatno rezultiralo i daljnjim padom kreditnog rejtinga Hrvatske i nemogućnošću države da se zaduži u inozemstvu. Takav razvoj događaja praktički bi značio financijski kolaps države. Zbog toga je danas Sanader spreman učiniti gotovo sve kako bi ga spriječio.

S obzirom na spremnost premijera Sanadera na radikalne mjere u sprječavanju produbljivanja gospodarske krize, u prilog mu zapravo trebaju ići i prijedlozi antirecesijskih mjera koje bi do konca tjedna trebao donijeti HSLS. HSLS-ov program antirecesijskih mjera na kojem radi stručna skupina koju vode bivši ministri gospodarstva Davor Štern, Hrvoje Vojković, voditelj agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac, te državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tajana Kesić-Šapić, izazvao je negativne reakcije i oštar napad nekih dužnosnika HDZ-a i HSS-a na vodstvo HSLS-a.

U tome ovih dana prednjače potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i vođa HSS-a Josip Friščić, optužujući HSLS za predizbornu demagogiju, premda je HSLS-ov plan antirecesijskih mjera zapravo preslika onoga što će Sanader morati učiniti na ovaj ili onaj način, budući da je državna blagajna potpuno prazna, pa će Sanader morati posegnuti za mjerama kojima će ukinuti privilegije i benificije svojih stranačkih simpatizera. Kosor i Friščić su zapravo reakcijom na HSLS-ovu najavu antirececijskih mjera poručili kako se ne žele odreći visine svojih primanja, pa tako i primanja njihovih stranačkih simpatizera po nadzornim odborima i upravnim vijećima.

Naime, iz izvora bliskih vladajućoj koaliciji doznali smo kako je jedna od predloženih mjera u HSLS-ovu programu ukidanje naknada, primanja i benificija članovima nadzornih odbora i upravnih vijeća koji sjede u državnim tvrtkama, te smanjenje plaća državnih dužnosnika. Budući da su takva mjesta uglavnom popunjavana po stranačkom ključu, bliskim prijateljskim i rođačkim vezama s vrhom politike, nema sumnje da bi takva mjera ako bi se prihvatila izazvala nezadovoljstvo u partijskim strukturama HDZ-a i HSS-a, jer bi njihovi simpatizeri izgubili prihode koji su im zbog bliskih veza s politikom zapravo poklonjeni.

Stoga, ne trebaju čuditi reakcije HDZ-a i HSS-a koji su posljednjim oštrim napadom na HSLS zapravo htjeli preventivno djelovati, kompromitirati HSLS u javnosti tvrdnjama kako je to predizborna demagogija i da je HSLS trebao mjere predložiti na sjednici Vlade, a ne preko medija, te ga na taj način pritisnuti da odustane od prijedloga mjera. Jedna od mjera koje predlaže stručni tim HSLS-a je i uvođenje poreza na drugu kuću. Međutim, to ne znači uvođenje poreza na klijet, vikendicu ili apartman već na vile za čiji se porez u Dubrovniku, primjerice, plaća samo 600 kuna godišnje. Razmišlja se i o racionalizaciji broja općina i županija.

Iz HSLS-a su nam rekli kako nemaju ništa protiv dosad prihvaćenih antirecesijskih mjera Vlade, ali one nisu dovoljne i to svi znaju: "Gospodarska kriza i njezine posljedice po Hrvatsku, pokazalo se, ne mogu se riješiti jednokratnim potpisom na paket antirecesijskih mjera. Iz dana u dan se suočavamo s novim momentima krize, većim potrebama za proračunskim uštedama, posve drugim procjenama o turističkoj sezoni, a to sve zahtijeva promišljanje o novim mjerama, jer ono što je doneseno jučer više ne vrijedi, ili je nedovoljno za sutra", rekli su nam u HSLS-u.