I osjetljivim ljudima se može pomoćiMukotrpan je život ljudi koji su pojačano osjetljivi na stres. Njihov živčani sustav ima slabiju prirodnu obranu od nepovoljnih okolnosti, što ih izlaže kroničnoj patnji. Nažalost, za razliku od osoba koje imaju vidljivu bolest ili ozljedu, kao što je prijelom ili invaliditet, ne mogu računati niti na razumijevanje okoline. Ako se požalite, vjerojatno ćete čuti legendaran savjet kao što je „nemoj biti osjetljiv", kao da se otpornost na stres može podešavati po želji.

Netko će, jednako banalno, primijetiti da je zapravo sjajno biti jako osjetljiv, jer vas to možda nadahne da napišete lijepu poemu ili naslikate dirljiv pejsaž.
No, biti osjetljiv na stres jednako je dobro i poželjno koliko i biti osjetljiv, primjerice, na pelud, na virus hepatitisa C ili na bakteriju tuberkuloze.

Srećom, vaše stanje nije nerješiv problem. Budući da je visoka osjetljivost na stres ozbiljan zdravstveni hendikep, koji vam može izazvati depresiju, anksioznost, probavne i krvožilne bolesti i još mnogo toga, nužno je da nešto poduzmete. Postoje dvije skupine postupaka kojima možete pribjeći: tehnike samopomoći i tretman kod stručnjaka.

Samopomoć za osjetljive

Pažljivo birajte društvo. Nije svatko za svakoga. Vama možda neće odgovarati većina, no osjetljivih je ljudi 20%, a i oni kao i vi traže srodnu dušu, samo što se uglavnom drže za sebe pa ih možda ne uočavate. Osim toga, i među manje osjetljivima ima vrlo dobrih, pristojnih i suosjećajnih ljudi s kojima se možete složiti.

Klonite se pustolova, agresivaca i površnih tipova koji vole riskirati i žive od danas do sutra. Ako vam se netko učini osobito uzbudljivim, znajte da vjerojatno nije dobro društvo za vas.

Izbjegavajte stresne situacije. Kao što dijabetičar ne smije jesti šećera, tako se ni vi ne smijete izlagati većim rizicima i neizvjesnostima. Neke stresne situacije zacijelo ćete uspjeti izbjeći, a za one koje vam okolina pokuša nametnuti obranite se makar i liječničkom svjedodžbom (vidi odlomak o profesionalnoj pomoći)

Često se bavite tjelesnom rekreacijom i boravite na zraku. Neka vam ovo ne zvuči banalno, jer radi se o istinski djelotvornim postupcima za ljude krhkih živaca. Redovno tjelesno kretanje, a posebno ako je organizirano i
sistematično, fiziološki ojačava živčani sustav i čini vas manje ranjivima.

Boravite na dnevnom svjetlu. Sunčevo svjetlo također je dokazano zdravo za središnji živčani sustav. Budite se čim bliže jutru i upijajte što više dnevnog svjetla - psihički ćete se osjećati bolje i imati veću volju za životom.

U prehranu uključite puno vlaknaste hrane, svježeg voća i povrća, riba i drugih morskih plodova. Također uzimajte složene ugljikohidrate, dakle tjesteninu, integralna peciva, rižu, mahunarke i krumpir. Posegnite i za dodacima prehrane poput B-kompleksa, vitamina C, magnezija, cinka, selena i posebno Omega 3 masnih kiselina, kojih osim u kapsulama ima i u ribljem ulju

Profesionalna pomoć

Ponajprije, moramo vam ukloniti jednu zabludu: ogromnu većinu ljudi koji trebaju pomoć psihologa ili psihijatra ne čine psihotični bolesnici, već upravo senzitivci poput vas. Osjetljivih ljudi ima puno, puno više nego sumanutih ljudi, a biti osjetljiv na stres uopće ne znači biti "lud", ni u kojem značenju te nekorektno korištene riječi.

Terapeut vam može dati korisne savjete za organiziranje svog života, za izbjegavanje stresnih situacija ili za ublažavanje učinaka onog stresa koji ne možete izbjeći. Osim toga, on je osoba kojoj se smijete izjadati i koja vam je dužna pružiti moralnu podršku, ohrabrenje i nadu.

Također, psihijatar (ali ne i psiholog) može vam propisati sintetičke lijekove posebno formulirane za aktivaciju središnjeg živčanog sustava i za ublažavanje emocionalne boli. Antidepresivi ciljano jačaju otpornost živaca na stresne podražaje. Oprez je potreban kod sredstava za smirenje (trankvilizanata), koji djeluju ekspresno, ali na rok dulji od deset tjedana nekim korisnicima izazivu naviku i ovisnost.

Ako ste zbog predrasude protivnik sintetičkih lijekova, možete isprva pokušati s prirodnim sredstvima. Mnogo osjetljivih ljudi preporodilo se od prirodnih sredstava za snaženje živaca kao što su gospina trava (hypericum perforatum) za depresiju, valerijana za tjeskobu i zabrinutost, ginkgo biloba za bolju prokrvljenost mozga te ginseng za podizanje opće vitalnosti i jačanje libida.

Većina čak i onih ekstremno osjetljivih ljudi može sasvim udobno živjeti ako kombinira tjelesnu rekreaciju, druženje sa sebi sličnim ljudima, ispravnu prehranu i propisane lijekove.