03.06.2009. / 14:27

Autor: Martina Čizmić

Svjetska banka upozorava: Zemlje u istočnoj Europi u opasnosti su zbog klimatskih promjena

U izvješću Svjetske banke navodi se kako cijela regija već sada osjeća klimatske promjene poput viših temperatura, manje kiše i sve više ekstremnih promjena - suša, poplava, toplinskih udara, orkanskih vjetrova i šumskih požara

Orkansko more mogao bi biti sve češća pojavaOrkansko more mogao bi biti sve češća pojavaSvjetska je banka upozorila kako utjecaj klimatskih promjena u Europi i središnjoj Aziji će biti značajniji zbog post-komunističkog odnosa prema okolišu i slabom stanju infrastrukture u većini regije.

"Europa i središnja Azija pate od 'adaptacijskog deficita' koji je već na kušnji zbog klimatskih promjena, a to će se samo još više pogoršati kako se klimatske promjene budu pojačavale", istaknula je Marianne Fay, autorica klimatskog izvješća za Svjetsku banku.

Dodala je da iako je prošlo više od 20 godina od raspada Sovjetskog saveza i partnerskih zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, ne briga za okoliš i prevelika infrastruktura i dalje su gorući problem. "To povećava ranjivost zemalja", dodaje Marianne Fay.

U izvješću Svjetske banke navodi se kako cijela regija već sada osjeća klimatske promjene poput viših temperatura, manje kiše i sve više ekstremnih promjena - suša, poplava, toplinskih udara, orkanskih vjetrova i šumskih požara.

"Više temperature utječu na hidrologiju, kao i na topljenje glečera i nedostatak zimskih snijegova. Mnoge zemlje već sada imaju problem sa zimskim poplavama i ljetnim sušama, a jugoistočna Europa i središnja Azija osjećaju nedostatak pitke vode. Toplinski udar i u budućnosti će ugrožavati ljudske živote", upozorava Fay.

Klimatske promjene utjecati će na povećanje razine mora, što će utjecati posebno na Baltičko more, istočni Jadran (hrvatsku obalu), sredozemnu obalu Turske, Crno i Kaspijsko more te rusku obalu Arktičkog oceana.

Na Baltiku, najugroženija je Poljska zbog svoje niske obale.

Na Mediteranu i Jadranu, jake oluje i prodiranje slane vode ugrožava dijelove Hrvatske, Albanije i Turske.

Povećanje morske razine Crnog mora već prijeti brojnim lukama i gradovima duž ruske, ukrajinske i gruzijske obale.

Prema procjenama stručnjaka Svjetske banke, razina Kaspijskog mora mogla bi se smanjiti za čak 6 metara do kraja ovog stoljeća, što će zasigurno utjecati na riblji fond i obalnu infrastrukturu.

Svjetska banka upozorava da je tijekom komunizma pažnja bila usredotočena na gospodarski rast po cijenu prirodnih ljepota. Kada je bilo potrebno natapati polja, skretale su se rijek, što je ostavilo posljedice na cijele eko-sustave.

Predviđaju da će tijekom sljedećih 10-15 godina Europa i središnja Azija razviti veću otpornost na klimatske promjene jačanjem infrastrukture i pametnim upravljanjem okolišem, što će imati pozitivne utjecaje na održivost. Bez obzira na klimatske promjene, Europa i središnja Azija mogu ostvariti samo još bolje rezultate od boljeg upravljanja svojim vodnim gospodarstvima, borbe protiv zagađenosti, obnavljanja zanemarene infrastrukture te jačanja obrane protiv katastrofa.

To će od zemalja u regiji zahtjevati veća ulaganja u vodu i upravljanje vodama, sustave za promatranje i interpretaciju vremenskih promjena, adaptaciju farmi i tvrtki, zakonodavstvo koje će provoditi promjene i proaktivnu reakciju na klimatske izazove.

Iz Svjetske banke su istaknuli kako će i dalje pratiti razvoj situacije u regiji te omogućiti ugroženim zemljama financiranje velikih zahvata kroz kredite Svjetske banke.

Vezane vijesti

Hrvatska mora ulagati u istraživanje da bi opstala

Hrvatska mora ulagati u istraživanje da bi opstala

Institut za Inovacije pripremio je još jedan zanimljiv i britak Thinkers Impact Series govor koji je održao Voditelj ureda Svjetske banke u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika