Depresija je jedna od najstrašnijih bolestiDa budemo dokraja jasni: osoba koja, primjerice, trpi od leukemije, ali ne i od depresije, ima višu kvalitetu života od osobe koja ima depresiju i nijednu drugu bolest. Projekcije Svjetske zdravstvene organizacije govore da će do 2010. depresija biti drugi najrašireniji izvor patnje, nakon krvožilnih bolesti. Depresija je i smrtonosna, jer si 15% najteže depresivnih oduzme život, a velik broj ih umre "prije reda" zbog oslabljenog imuniteta na mnoge bolesti, uključujući srčani udar i karcinom.

No, sigurno nikad niste čuli da netko javno izražava želju za oporavkom depresivnom bolesniku, kao što se redovno događa kad neka poznata ličnost oboli od nečeg prepoznatljivog i opipljivog kao što su zloćudne tvorevine.

Budući da se radi o bolesti moždane fiziologije, logično je da je opća kultura u pogledu depresije mnogo oskudnija nego u vezi s drugim bolestima. Mozak je najslabije proučeni organ i do te mjere neshvatljiv običnom čovjeku da mnogi ne znaju da je on, a ne srce ili želudac, nadležan organ za emocije i raspoloženja.

Zato ne treba zamjeriti na velikom broju zabluda koje kolaju o depresiji, redovno na štetu bolesnika, kojima okolina propušta iskazati razumijevanje i suosjećanje. Evo nekoliko najgorih zabluda o depresiji.

1. Depresivac se može izliječiti voljom

Tipična zabluda. Mnogi misle da je depresija posljedica mentalne mlitavosti i čovjekovog propusta da donese odluku da mu bude dobro. Depresivci čuju doista svašta, od "trgni se" do "trebalo bi te išćuškati pa će ti biti bolje". Međutim, depresija je fiziološki poremećaj središnjeg živčanog sustava i ne liječi se voljnim naporom, kao ni bronhitis ili leukemija.

2. Depresiju uzrokuje negativno razmišljanje

Negativno razmišljanje, pod kojim se obično podrazumijevaju pesimizam i bolna percepcija stvarnosti, zapravo je posljedica depresije, kao što je nepokretnost posljedica paralize. Nema smisla depresivcu govoriti da "pozitivno misli", jer ovaj to ne može, niti bi imalo učinka. Osim toga, negativne misli i predviđanja mogu biti sasvim točni i realni. Ako pacijent ipak ima iskrivljene predodžbe, moguće mu je pomoći kognitivnom (spoznajnom) terapijom.

3. Ne kukaj pa će ti biti bolje

Srećom, ovo nitko ne kaže osobi koja ima migrenu ili zubobolju. Kad bi susprezanje jauka bilo lijek protiv bolova, analgetici i anestezija ne bi bili potrebni. "Kukanje" je posljedica, a ne uzrok depresije.

4. Depresija nije bolest kao druge

Depresija je biološka bolest baš kao sve druge. Jedina je razlika što većim dijelom izaziva simptome na području psihe, koja nije opipljiva kao primjerice lakat ili jetra. No, psiha je biološka funkcija središnjeg živčanog sustava: sve psihičke pojave kao što su misli, emocije, raspoloženja, snovi, talenti i drugo nastaju u neuronima u sprezi s kemijskim tvarima i strujom.

5. Depresiju mora izazvati vanjski faktor

Raširena je zabluda da osoba za depresiju mora imati "vanjskog razloga". Zbog toga praktično svakoga tko se požali da je depresivan pitaju "pa zašto", dok takvih pitanja ostaju pošteđeni oni koji boluju od raka pluća ili artritisa. 
Bolesti, pa i depresija, nastaju zbog uzroka, a ne zbog "razloga", a uzrok mogu biti i sami geni, koji mogu dati toliko jaku predispoziciju za depresiju da ona izbija i bez ikakvog stresa. Također, depresija može nastati i zbog neprikladne prehrane (lišene ugljikohidrata), smanjenog kretanja, manjka svjetla i drugih faktora.

6. Depresija je izmišljotina industrijskog svijeta

U nekim se krugovima provlači mišljenje da su ljudi koji žive u prirodnijim sredinama, primjerice u Africi i dijelovima Azije, mentalno zdraviji i otporniji na depresiju. Zapravo je u tim sredinama briga za mentalno zdravlje toliko mala da se na osobe koje pate od depresije ni ne obraća pažnja. Vjerojatno je depresija još raširenija u siromašnim krajevima u kojima se slabije poštuju ljudska prava.