Kontroverzni poduzetnik Blažo Petrović već nekoliko mjeseci uspješno izbjegava hrvatsko pravosuđe te se kao i neki drugi bjegunci skriva u Bosni i Hercegovini zaštićen državljanstvom susjedne nam države. Podsjetimo, Petrović je u travnju ove godine optužen da je zajedno sa svojom suradnicom Vesnom Kvartuč nezakonito zaradio 9.6 milijuna kuna. Kako je i na koji način to zaradio javnosti neko vrijeme nije bilo poznato.

Prema najnovijim informacijama koje u današnjem broju donosi Poslovni dnevnik u središtu je priče dug Jugoslavenskih željeznica prema zagrebačkoj tvrtki RIZ Automatizacija, koja se sada nalazi u stečaju. Dug od 3.7 milijuna njemačkih maraka RIZ je potraživao zbog isporuke "autostop" uređaja i pripadajućih sklopova, a posao između zagrebačke tvrtke i Željezničkog transportnog poduzeća Beograd sklopljen je još 1989. godine. Istraga je pokazala kako je Petrović preko tvrtke GP Brim direktorice Vesne Kvatruč otkupilo to potraživanje za svega 75 tisuća kuna.

Istraga policije i odvjetništva pokazala je kako su Petrovićeva poduzeća Morovnik i Java u bliskim i isprepletenim poslovnim odnosima s RIZ Automatizacijom. Drugooptužena Vesna Kvartuč u istrazi je osumnjičila i umirovljenog suca Trgovačkog suda Ivana Šivaka koji je sudjelovao u proglašenju stečaja Riz Automatizacije, a u kumskim je odnosima s Blažom Petrovićem. Između ostalog tim je stečajem potvrđen i dug Jugoslavenskih željeznica prema RIZ Automatizaciji. Međutim, iz Beograda je ovih dana stigla dokumentacija u kojoj se tvrdi da je potpis kojim Željeznica Srbije priznaje navodni dug krivotvoren.

U cijelu priču tu se uključuju i Robni terminali na čelu s tadašnjim direktorom Rinom Jurićem. On je s tvrtkama Java, u vlasništvu Petrovića, i Crodux (tvrtka u vlasništvu Ivana Čermaka) dogovrio prodaju zemljišta u Jankomiru na kojem su ove dvije tvrtke izgradili benzinske crpke. Jurić je na ugovor vlastoručno dodao aneks po kojem Robni terminali plačaju odštetu ukoliko dvije tvrtke ne dobiju čiste katastarske čestice. Kako Robni terminali nisu s gradom Zagrebom uspjeli riještiti vlasničko pravne odnose nad tim česticama, Petrović i Java imali su pravo na odštetu.

Treba reći da je Jurić štetni ugovor s Javom potvrdio nakon što je 2000. smijenjen s mjesta direktora Robnih terminala, a novi je direktor Slobodan Ljubičić Kikaš tada tvrdio da Jurić nije vratio žig poduzeća i da je ugovor potvrdio mimo znanja skupštine. Ipak, Rino Jurić je 2005. pravomoćno oslobođen svih ovih optužbi. Nakon što je Jurić potvrdio ugovor, s računa Robnih terminala odlukom Trgovačkog suda skinuto je spornih 9.6 milijuna kuna na račun Jave sukladno spornom aneksu ugovora, a Petrović i Kvartuč su se poslužili nenaplativim potraživanjem RIZ-a od Jugoslavenskih željeznica.