Puno je rizika, a koliko koristi?Po mišljenju Jackove medicinske sestre Cherilyn Lee, specijalizirane za nutricionistiku, pjevač je kronično patio od nesanice te ju je u kriznim situacijama tražio injekciju Dipravana. To se dogodilo i 21. lipnja, kad je ona nakon dugog nagovaranja udovoljila njegovoj želji.

Prema riječima medicinske sestre, Jacksonu je od injekcije pozlilo te je doživio simptome tipične za poremećaj središnjeg živčanog sustava. četiri dana kasnije je preminuo.

Iako je Dipravan vrlo jak lijek, kojeg liječnici daju samo sporadično, za opuštanje prije i poslije operacije, sa sredstvima koje izazivaju pospanost i relaksaciju opasno je poigravati se, no mnogi se konzumenti takvih lijekova ne drže upozorenja.

Tjeskoba i s njom povezana nesanica muče i mnoge Hrvate te su sredstva za smirenje i spavanje (iako blaža od Dipravana) u masovnoj upotrebi. Kao i u SAD i Europskoj Uniji, trankvilizanti su i u nas među najčešće korištenim lijekovima, iako bi se njihovo uzimanje trebalo ograničiti na četiri do, u krajnjim slučajevima, deset tjedana.

Lijekovi koje naš narod neprecizno zove sedativima (ovaj je izraz rezerviran za puno jača sredstva) pripadaju klasi benzodiazepina i nevjerojatno su popularni jer brzo ublažavaju pospanost i navode na san. Alprazolam, lorazepam, diazepam, oksazepam i njihovi srodnici u početku djeluju povoljno ali nakon nekoliko tjedana mozak se na njih navikava te se javlja potreba za povišenjem doze. Također, što ih duže uzima, to je korisniku teže odviknuti se od njih zbog napetosti, razdražljivosti i nesanice koje nastupaju pri pokušaju odvikavanja.

Istraživanja u SAD utvrđuju da najmanje 10% oboljelih od nesanice uzima trankvilizante više od godine dana, a da tijekom jedne godine blizu 11% svih stanovnika povremeno uzima neki od ovih lijekova. Još čudnije, u SAD, UK, nekim kontinentalnim europskim i azijskim zemljama ankete su pokazale da oko 2% opće populacije troši trankvilizante pet do 10 godina bez prekida.

Neki liječnici pristaju izdavati recepte za ova sredstva na neograničen rok, a ovisni pacijenti kojima odbiju ispuniti novi recept pođu drugom liječniku. Nažalost, naglo obustavljanje uzimanja nije preporučljivo jer izaziva preozbiljne smetnje, već je potrebno pod liječničkim nadzorom postepeno smanjivati dozu.

Kako bez trankvilizanata

Umjesto trankvilizanata iz klase benzodiazepina preporučuju se druge terapijske metode, koje se međusobno mogu spajati.

U svakom se slučaju preporučuje razvijanje higijene spavanja, koja podrazumijeva odlazak na počinak uvijek u isto vrijeme, pronalazak optimalne temperature prostorije i tvrdoće ležaja, izbjegavanje teške hrane i kofeinskih napitaka šest sati prije spavanja te većih tjelesnih napora četiri sata prije spavanja.

Pored ovih mjera, poželjno je svladati tehnike opuštanja kao što su autogeni trening ili joga, čijim se provođenjem smanjuje ukupno stresno opterećenje i organizmu olakšava upadanje u san.

Biljna sredstva poput valerijane i gospine trave poznate su po smirujućem učinku, ali preslabe su za većinu ljudi koji su se već navukli na tvorničke trankvilizante. S njima je stoga poželjno početi prije iskušavanja benzodiazepina, a svakako prije no što bi nastupile navika i ovisnost o ovim potonjim.

Ako mjere higijene spavanja, opuštanje i biljni preparati ne donesu rezultata, u pomoć priskaču drugi, znatno preporučljiviji lijekovi. Dobar dio antidepresiva ima dodatan smirujući učinak povrh osnovne namjene, a to je dizanje raspoloženja. Maprotilin i paroksetin dva su od takvih antidepresiva, čije su dobre strane u odnosu na benzodiazepine brojne: ne izazivaju naviku, pa onda ni potrebu za stalnim dizanjem doza, kao ni ovisnost ni apstinencijsku krizu u slučaju prestanka uzimanja.

I ovi se lijekovi izdaju na recept, samo se nadamo da ćete naići na boljeg liječnika od onog koji je opsluživao pokojnog Jacksona i koji mu je amaterski odobrio jedan benzodiazepin (Xanax), jedan konjski sedativ (Dipravan) te dva vrlo slična antidepresiva (Zoloft i Paxil), što s terapijske točke gledišta nema smisla.