U intervjuu za Nacional Stipe Mesić osvrnuo se na mogućnost da postane predvodnik trećeg bloka, koji je opisao kao svojevrsni 'građanskoliberalni centar koji lagano naginje lijevo'Tijekom posljednjih tjedan dana, predsjednik Stipe Mesić odradio je glavninu posla u prevladavanju političke krize koja je nastala uslijed ostavke Ive Sanadera. Mesić je reagirao iznimno brzo i već se prošle srijede navečer sastao sa Sanaderom i njegovom nasljednicom Jadrankom Kosor, a idućeg dana održao je konzultacije s predsjednicima ostalih stranaka i manjinskim zastupnicima.

Ostavka je iznenadila i Mesića, što su za Nacional potvrdili i njegovi bliski suradnici, no reagirao je brzo, a u intervjuu za Nacional opisao je kako je doživio Sanaderov odlazak i što misli o novoj premijerki Jadranki Kosor. Osim toga, osvrnuo se i na mogućnost da nakon odlaska s predsjedničkog položaja postane predvodnik trećeg bloka. Iako je razumljivo da kao aktualni predsjednik Republike još uvijek ne može posve otvoreno pričati o planovima za budućnost, vrlo je vjerojatna opcija prema kojoj će se angažirati na idućim parlamentarnim izborima.

NACIONAL: Vjerujete li da vlada Jadranke Kosor može izdržati do kraja mandata, točnije, do redovitih izbora 2011. godine?

- Teško je predvidjeti. HDZ ima solidnu saborsku većinu, i dokle god budu držali ovu većinu, vlada Jadranke Kosor može izdržati. Prijevremene izbore može inicirati jedino raspad sadašnje vladajuće većine.

NACIONAL: Potpuno je jasno da Hrvatsku očekuje teško razdoblje i smanjenja radnih i socijalnih prava. Koji su vaši prijedlozi za prevladavanje krize?

- Upravo je gospođa Kosor najavila da njezinu vladu čekaju teške odluke i da će ona hrabro ući u proces donošenja tih teških odluka. Ali po onome kako je održan posljednji Sabor HDZ-a, nisam pretjerano ohrabren niti s novom vladom, a niti pravcem kojim ona planira krenuti. Skupiti 10-12 tisuća ljudi i ne dati im mogućnost demokratskog izražavanja već vodstvo birati aklamacijom, e to je ispod svakog demokratskog standarda. U vrijeme kada Hrvatska grabi prema Europi i bori se za europske demokratske standarde, najveća stranka si dozvoljava luksuz biranja vodstva, premijerskog mandatara i predsjedničkog kandidata kao u najbolja boljševička vremena. Što se tiče gospodarstva, treba biti realan i vidjeti kako smanjiti budžetsku potrošnju a povećati efikasnost proizvodnje i izvoz. Vlada će morati maksimalno iskoristiti iskustva zemalja koje su se nalazile u situaciji poput Hrvatske, koje su bile visoko zadužene, a danas su uspješne i nemaju veće probleme. To je put kojim treba ići Vlada, odnosno što bih ja radio da sam na njihovu mjestu.

NACIONAL: Sugerirali ste što biste napravili da ste na mjestu Jadranke Kosor. Doista, namjeravate li se nakon završetka predsjedničkog mandata angažirati kao lider trećeg bloka, a time i na idućim parlamentarnim izborima?

- Mogu ponoviti da ću biti doživotno bivši predsjednik. Ne mislim se baviti operativnom politikom, ali uvijek ću uložiti sav svoj fizički i intelektualni napor za dobrobit ove zemlje i njezinih građana. Ako osjetim da mogu pridonositi Hrvatskoj, onda ću to i napraviti, ali neću se baviti operativnom politikom.

NACIONAL: Znači li to da vas ne zanima položaj premijera?

- Do mene dolaze i takvi prijedlozi, ali vrlo teško bi bilo postići konsenzus među različitim strankama koje bi formirale takvu vladu. Ne znam jesam li dovoljno sposoban, bar na određeno vrijeme, objediniti sve te manje i veće stranke, a još više stranačke interese koji postoje. Teško je sve to objediniti i još da svi budu zadovoljni. Nisam siguran da bih to uspio.

NACIONAL: Ideju trećeg bloka podupiru brojne stranke, od IDS-a i SDSS-a, a interes pokazuju i u HSLS-u i HNS-u. Koje je vaše stajalište o ovoj inicijativi?

- Bilo bi dobro da uz velike stranke kao što su HDZ i SDP u Hrvatskoj postoji još jedna politička grupacija, svojevrsni građansko-liberalni centar koji lagano naginje lijevo. Ova treća opcija bi poslužila da se Hrvatska u potpunosti ne bipolarizira, ali upitno je kako će se formirati. Otpada varijanta u kojoj bi veće stranke usisale manje, što znači da je jedina varijanta međustranački dogovor i formaliziranje zajedničkog djelovanja. Ipak su to stranke različite profilacije, ali ako bi odredili nekoliko zajedničkih ciljeva, možda bi mogli nešto postići. Sada svako stranačko vodstvo za sebe misli da je najbolje, i kao takve ih je teško objediniti. Možda je to moguće ako su ciljevi borba za demokraciju, pravnu državu, prava nezaposlenih i zaposlenih.

NACIONAL: Ako bi došlo do formiranje jedne takve grupacije, biste li bili spremni postati njezin predvodnik?

- To bi bilo jako teško u poziciji u kojoj ću se naći kao bivši predsjednik. Odlazim kao nestranačka osoba, i vezivanjem za neku grupaciju teško bih zadržao objektivnost. Ali sigurno ću podržati svaku demokratsku inicijativu i pomagati da Hrvatska svlada barijere pred kojima se nalazimo.

Cijeli intervju pročitajte u najnovijem broju tjednika Nacional