Vježbanje liječi od bolestiIstraživanje je obuhvatilo 2560 muškaraca od 42 do 61 godine, čije su navike kretanja praćene tijekom godine dana. Nijedan od ispitanika nije bolovao od raka u vrijeme istraživanja.

U idućih 16 godina, pokazalo se da je stopa obolijevanja od raka za 50% niža kod onih koji su se svakodnevno tjelesno naprezali barem 30 minuta.

Da bi tjelesni napori imali zaštitni učinak, potrebno je da budu umjereni do intenzivni te da dovedu do povećanja unosa kisika od 1,2 metaboličke jedinice. Osobito je niža stopa obolijevanja u vježbača zabilježena kod raka pluća i probavnog sustava.

A tek duševno zdravlje!

Ovo je otkriće još jedan značajan motiv za ubacivanje vježbanja u svakodnevnu rutinu. Otprije je poznato da umjereno do intenzivno vježbanja ima povoljnih učinaka na duševno stanje zahvaljujući brojnim fiziološkim promjenama do kojih dolazi prilikom tjelesnog naprezanja.

Plima hormona ugode koja nastaje pod utjecajem rekreacije podiže raspoloženje na šest do 12 sati, a ako je provodite svakodnevno taj se učinak produžuje i traje praktično neprekidno.

Osim što potiče proizvodnju endorfina i enkefalina, prirodnih hormona sreće, obuzdava lučenje stresnih hormona, podiže otpornost na stres i normalizira spavanje, pa je učinak na psihu višestruk. Istraživanja su pokazala da i antidepresivi bolje djeluju kod ljudi koji tijekom terapije vježbaju.

Glavni problem kod ljudi koji pate od depresije je nedostatak energije i motivacije za vježbanjem, pa je prvi korak u tom smjeru i najteži. No, dovoljno je u početku lagano se kretati između 30 i 45 minuta.

Željeni učinak nastaje već i od žustrog hodanja. Tjelesnu rekreaciju valja shvatiti kao sastavni dio terapije, a nakon dvije-tri seanse zadovoljstvo koje ona pruža stvara motiv za daljnje vježbanje.