Robert DoleZa svršetak rata u BiH 1995. bilo je potrebno vodstvo SAD-a, a danas će trebati novo američko vodstvo da se spriječi raspad te države, piše u petak bivši čelnik senatske većine i republikanski predsjednički kandidat iz 1996. Robert Dole u newyorškom dnevniku The Wall Street Journalu.

Izrazivši zabrinutost zbog obrazloženja Nobelova odbora pri dodjeli nagrade za mir predsjedniku SAD-a Baracku Obami, u kojem se govori da je njegovom zaslugom "multilateralna diplomacija ponovno zauzela središnje mjesto" u američkoj vanjskoj politici, Dole ističe kako i on i mnogi drugi vjeruju u "američku izuzetnost" i slažu se s bivšom državnom tajnicom Madeleine Albright da je SAD "apsolutno nužna zemlja".

"Mora biti jasno da multilateralizam nije uvijek najbolji pristup i kako ideja da je SAD samo jedna među mnogim jednakim zemljama ne uzima u obzir jedinstvenu ulogu koju SAD može igrati u međunarodnim odnosima", naglasio je Dole.

Kao najjasniji primjer ističe BiH, "zemlju i njezine ljude koje je napad u početku 1990-ih doveo na rubu opstanka". Kako se situacija pogoršavala, SAD se suzdržavao, a Europa je preuzela upravljanje krizom, obilježeno "pasivnošću i neinterveniranjem, što se pretvorilo u godine krvoprolića i najgori europski geniocid nakon II. svjetskog rata", navodi Dole.

"Krvoproliće završeno tek kad je SAD poveo NATO u kampanju za zaustavljanje nasilja".

Danas je BiH izvrgnuta puno tankoćutnijoj prijetnji, izgledima da država oslabi toliko da se raspadne, ostavljajući svoje ljude u separatističkim, monoetničkim enklavama, gubeći sve nade za demokratski razvoj i nagrađujući ultranacionalizam, ocjenjuje bivši republikanski čelnik.

To se, po njegovu pisanju, događa za pregovaračkim stolom, gdje se predstavnici EU-a, predvođeni Carlom Bildtom, vraćaju Daytonskom sporazumu, umjesto da ojačaju moć države i vrate nepokorne Srbe natrag u BiH.

Prijedlog koji su pregovarači EU-a i SAD-a nedavno ponudili strankama u BiH podmukao je na dva načina, smatra Dole. Prvo, jer predlaže da se sva imovina države podijeli na entitete, što će oslabiti državu, a ojačati entitete.

"Slobodan Milošević, arhitekt bosanskog genocida, tražio je to isto u Daytonskom sporazumu, ali je odbačen", upozorava Dole.

Drugo, prijedlog zadržava "entitetsko glasovanje" u parlamentu BiH, odredbu iz Daytonskog sporazuma, koja omogućuje srpskoj parlamentarnoj manjini od 22 posto, da stavi veto na sve što ne odgovara njezinim interesima. To su Srbi iskoristili stotinama puta, spriječivši donošenje temeljnih zakona koji reguliraju trgovinu ili poljoprivredu, ili čak ubiranje poreza, podsjetio je.

Također podsjeća da je Europska komisija u izvješću od 14. listopada označila "entitetsko glasovanje" kao glavnu zapreku razvoja BiH.

Robert Dole ističe da su mnogi u BiH zapanjeni potporom SAD-a europskom planu, jer su se nadali da će predsjednik Obama, potpredsjednik Joe Biden, Hillary Clinton i drugi američki dužnosnici "primijeniti odlučne mjere kako bi normalizirala država BiH i stabilizirala regija".

Umjesto toga Obamina administracija se pridružuje Europljanima u planu koji čini upravo suprotno.

"Čini se kako Bijela kuća misli da će jačanjem srpskog entiteta postići da bosanski Srbi manje žele napustiti BiH i postati dio "velike" Srbije. Zapravo, to će vjerojatno samo ohrabriti srpske separatiste", piše Dole.

Sadašnji reformski paket opravdat će višegodišnju nacionalističku kampanju čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da oslabi i potkopa državu BiH te potakne još veću nestabilnost, dodaje bivši senator.

U svom članku upozorava Obaminu administraciju da je BiH sada prijeko potrebno predano američko angažiranje za opstanak i napredak te poziva da se "BiH ne žrtvuje interesima multilateralizma, dijaloga ili drugih sličnih stečevina".

"Bez ponovna preuzimanja američkog vodstva, Europljani bi mogli zadati smrtni udarac bosanskoj državi", zaključuje Robert Dole u Wall Street Journalu.