Sporazum o arbitraži za rješenje graničnog pitanja premijer Borut Pahor i premijerka Jadranka Kosor vjerojatno će potpisati u srijedu u Stockholmu iako na obje strane vlada "strah od nepoznatog", odnosno rezultata arbitraže, no tek nakon potpisivanja sporazuma u Sloveniji će uslijediti žestoka politička rasprava, pri čemu nije isključeno glasovanje o povjerenju vladi ili referendum koji najavljuje slovenska oporba, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Pošto je Hrvatski sabor premijerki Kosor odobrio potpisivanje sporazuma, sigurno je da će to premijeru Pahoru odobriti i parlamentarni odbor za vanjsku politiku, a sporazum bi se po zadnjim informacijama potpisao u srijedu, navodi list.

"U Hrvatskoj je sve manje-više odlučeno, a u Sloveniji baš i ne i najavljuju se vruće rasprave", navodi vodeći slovenski list koji tumači da oporbene stranke najavljuju referendum na kojemu će pokušati poništiti sporazum o arbitraži ili zahtijevati ostavku ministra vanjskih poslova Žbogara, pa čak i premijera Pahora.

No, reakcije oporbe, crkvenih i intelektualnih krugova koji su skeptični prema sporazumu, a takvih ima na obje strane, dokazuju koliko je bila dobra ideja da o sporu odluči netko treći, odnosno arbitraža jer do dogovora inače ne bi moglo doći, ocjenjuje "Delo".

"Na obje strane postoji strah od nepoznatog, odnosno neizvjesnost kakvu će odluku arbitri donijeti, ali neodmjerena protivljenja sporazumu dokaz su da je odluka o odlasku na arbitražu bila dobra - to je pravedna kazna za obje države", navodi "Delo" u komentaru, aludirajući na nesposobnost da se dugogodišnji granični prijepor riješi ranije.

"Delo" navodi da u Pahorovoj vladi postoje razmišljanja da bi Pahor trebao tražiti od parlamenta glasovanje o povjerenju svojoj vladi vezano na arbitražni sporazum i proračunske dokumente za iduće dvije godine, za što bi bila dovoljna obična natpolovična većina glasova. Pahor za sada nije sklon ideji da sama vlada zatraži referendum na kojemu bi arbitražni sporazum s Hrvatskom naknadno potvrdili i glasači iako u načelu nema ništa protiv toga.

No, navodi list, za to da vlada sama predloži referendum i tako preduhitri oporbu koja se sprema na taj korak zalažu se predsjednik države Danilo Tuerk, ali i koalicijski partner Pahora, predsjednik stranke Zares Gregor Golobič.

Ukoliko bi se Slovenskoj nacionalnoj stranci (SNS) i Slovenskoj pučkoj stranci (SLS) sa svojim zastupnicima u parlamentu pridružio bivši premijer Janez Janša, te bi stranke imale dovoljan broj glasova da putem svojih zastupnika iznude referendum, a u suprotnom bi nacionalisti i pučani trebali prikupljati 40.000 potpisa registriranih birača, tumači list.

Ambicija oporbe je da se sporazum koji smatraju lošim na referendumu poništi, a ambicija vladajućih stranaka da ga na referendumu ako do njega dođe obrane.

Spor oko granice nije zaobišao ni poslovično poduzetne crkvene krugove, kada je naravno riječ o politici. Nakon što su se kaptolski prvaci pridružili pojedinim hrvatskim intelektualcima koji se žestoko protive ovakvom sporazumu, slovenski biskupi jučer su odgovorili otvorenim priopćenjem.

U tom se pismu slovenske Komisije za pravičnost izražava žaljenje zbog izjave hrvatske komisije u vezi s arbitražnim sporazumom te se naglašava valjanost načela pravičnosti, koje je iznad “slova zakona”. Slovenska komisija izražila je mišljenje 'da nije u njezinoj nadležnosti da se neposredno uključi u rješavanje spora i da zauzima konkretna stajališta o tome gdje i na koji način će biti određena granica'.