Analitičari ističu kako bi trebalo smanjiti deficit državeEuropska je komisija objavila svoje procjene gospodarskog rasta i oporavka za Europsku uniju, eurozonu, ali i za Hrvatsku. Tako europski gospodarstvenici predviđaju da će Hrvatska u ovoj godini zabilježiti pad BDP-a od oko 6 posto. Nakon toga, sljedeće godine trebala bi uslijediti stagnacija, i blagi oporavak 2011. godine.

Istovremeno kad i Europska komisija, svoje je viđenje ekonomske budućnosti Hrvatske objavio i Ekonomski institut Zagreb. Oni ističu kako se oporavak ne treba očekivati prije početka sljedeće godine, a i tada će on biti spor i nestabilan. No, za razliku od Europske komisije, oni smatraju da će pad ove godine biti 5,5 posto, dok bi rast sljedeće godine trebao biti oko 0,4 posto.

Globalna financijska kriza i pad aktivnosti u gospodarstvima glavnih hrvatskih trgovinskih partnera počeli su se odražavati na hrvatsko gospodarstvo u posljednjem tromjesečju 2008., uz nagli pad domaće potražnje i trgovinskih tokova, te je Hrvatska u prvoj polovici 2009. zagazila u produbljenu recesiju, zaključila je EK u jesenskim gospodarskim prognozama.

U drugoj polovini godine blago poboljšanje vanjskih prilika trebalo bi ublažiti pad hrvatskog izvoza. Pristup vanjskim izvorima financiranja trebao bi biti olakšan a pad kreditnih plasmana zaustavljen u drugoj polovini 2009., te se očekuje nastavak vrlo umjerenog oporavka na tromjesečnoj razini u trećem i četvrtom tromjesečju ove godine.

'Dosegnuli smo dno recesije'

"S jedne se strane čini kako smo dosegnuli dno recesije, pa se ne očekuje daljnji pad ukupne ekonomske aktivnosti. No, u skorije se vrijeme ne treba očekivati niti značajniji oporavak", ističu analitičari EIZ-a.

Prognoze za 2010. i dalje su neizvjesne i očekuje se stagnacija gospodarstva a u 2011. blagi rast, u visini 2,0 posto, uglavnom zahvaljujući blagom rastu osobne potrošnje i ulaganja.

Bilanca plaćanja u ovoj bi godini trebala pokazati manjak u visini 6,0 posto BDP-a, koji bi u 2010. i 2011. trebao blago porasti i u prosjeku iznositi 7,25 posto BDP-a.

U EK očekuju i usporavanje pada izvoza u drugoj polovini ove godine i njegov blagi rast u 2010., zahvaljujući jačanju inozemne potražnje u ključnim zemljama-partnerima.

Uvoz će vjerojatno nastaviti padati brže nego izvoz u preostalom dijelu 2009. da bi nakon toga uslijedio njegov tek mjereni oporavak.

Unatoč mjerama rebalansa, proračunski manjak Hrvatske i dalje raste i u ovoj bi godini trebao dosegnuti od 3,5 do 4,0 posto BDP-a. U 2010. se očekuje njegov blagi pad na oko 3,0 posto BDP-a, predviđaju u Komisiji.

Udio duga u BDP-u trebao bi narasti s 33,3 posto na oko 39,5 posto BDP-a.

'Treba smanjiti proračunski deficit i osloboditi sredstva za gospodarstvo'

Analitičari EIZ-a očekuju da će Vlada smanjiti proračunski deficit i svoje obveze većinom financirati u inozemstvu kako bi oslobodila financijska sredstva za gospodarstvo, a u tom bi slučaju moglo doći i do pada kamatnih stopa, što će pogodovati poslovnom sektoru.

Godišnja stopa inflacije značajno je pala s najviše višegodišnje razine od 8,4 posto u srpnju 2008., zbog snažnog pada domaće potražnje i nižih cijena roba, a inflatorni pritisci trebali bi ostati relativno slabi i u 2010. i 2011.

Stopa nezaposlenosti trebala bi porasti u ovoj godini 10 posto, dok bi očekivani skromni oporavak gospodarskih aktivnosti u 2010. i 2011. trebao rezultirati njezinim klizanjem na 9,8 posto u sljedećoj, odnosno 9,4 posto u 2011. godini.

Iz EIZ upozoravaju da će tržište rada i 2010. biti suočeno s negativnim kretanjima, ali blažim nego ove godine. Očekuju da će stopa registrirane nezaposlenosti narasti s prosječnih 14,8 posto u 2009. na 15,6 posto u 2010. godini, a broj nezaposlenih sa sadašnjih oko 260 tisuća do 300 tisuća u veljači i ožujku 2010.

Među rizicima i neizvjesnostima o kojima će ovisiti buduća kretanja u gospodarstvu izdvajaju globalna kretanja koja će se preliti na domaću ekonomiju, strukturne probleme u državnim poduzećima, privatizaciju brodogradilišta te državna jamstva, koja se u nepovoljnom scenariju mogu pretvoriti u značajne novčane obaveze države.