Željko SačićBivšemu ratnom zamjeniku zapovjednika specijalne policije Željku Sačiću i ostaloj četvorici bivših specijalaca osumnjičenih za ratni zločin u selu Gruborima nakon vojne akcije "Oluje" 1995. određen je jednomjesečni pritvor i protiv njih je pokrenuta istraga u kojoj bi se, kako predlaže državno odvjetništvo, trebalo ispitati više od 70 svjedoka.

Sačiću, Frani Drlji, vođi grupe pripadnika Antiterorističke jedinice "Lučko" koja je ušla u Grubore, Božidaru Krajini, jednom od zapovjednika skupina specijalaca koje su u dolini Plavnog pretraživali teren, te pripadnicima te jedinice Berislavu Gariću i Igoru Beneti pritvor je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i težine kaznenog djela.

Odluku o pritvoru i pokretanju istrage donio je nakon ponovnog ispitivanja osumnjičenika istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Zdenko Posavec kojemu je dodijeljen slučaj.

Sačić je ostao pri obrani koju je gotovo tri sata iznosio u subotu na prvome pojavljivanju pred istražnim sucem, a ostali su se nastavili braniti šutnjom.

Po riječima Sačićeva branitelja Zvonimira Hodaka, bivši zamjenik zapovjednika specijalne policije i haaškog optuženika Mladena Markača pobio je sve što mu zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo stavlja na teret.

Naime, 46-godišnjeg Sačića istražnim se zahtjevom po zapovjednoj odgovornosti tereti da nije ništa učinio kako bi spriječio zločin u Gruborima niti je kaznio počinitelje od kojih je jedan idućeg dana u selu Ramljanima zapalio više kuća.

Državno odvjetništvo tvrdi da je Sačić, kad je doznao za ubojstva srpskih civila u Gruborima, prikrivao zločin pa je naredio da se po njegovu diktatu načini novo lažno izvješće, a policajcima je zabranio očevid i druge radnje usmjerene prema rasvjetljavanju zločina i otkrivanju ubojica.

Zločin u Gruborima počinjen je 20-ak dana nakon "Oluje" u akciji "Obruč" u kojoj je specijalna policija pretraživala šire područje Knina od zaostalih diverzantsko-terorističkih skupina i minsko-eksplozivnih naprava.

Osim Sačića, koji je tada bio pomoćnik zapovjednika cjelokupne akcije "Obruč", po zapovjednoj odgovornosti tereti se i Krajina, a ostalu se trojicu sumnjiči kao neposredne počinitelje koji su nakon zločina nadređene usmeno izvijestili da je akcija protekla bez postupanja i djelovanja.

Iako je u policijskoj kaznenoj prijavi navedeno da je u Gruborima 25. kolovoza 1995. ubijeno petero starijih srpskih civila, u istražnom zahtjevu državno odvjetništvo navodi da je ubijeno šest osoba.

U vrijeme zločina počinjenog u Gruborima za ratni zločin protiv civila bila je predviđena zatvorska kazna od pet do 20 godina.