Stjepan Mesić i Vesna Pusić"Kraj jedne ere u Hrvatskoj" i "Uspješno otvaranje" - naslovi su iz novina s njemačkoga govornog područja koje povodom predsjedničkih izbora u Hrvatskoj svode bilancu Mesićevog mandata i daju zanimljive izborne prognoze.

"Korupcija se smanjuje, turizam je uspješan, samo industrija još šepa. Stipe Mesić odveo je Hrvatsku u demokraciju i Europu." Tako njemački lijevo-alternativni dnevnik "Tageszeitung" ("taz") u svom današnjem (23.12.) internetskom izdanju u članku pod naslovom "Uspješno otvaranje" sažima deset godina predsjednikovanja Stjepana Mesića.

"Poštovanje i izvan državnih granica"

Autor teksta ocjenjuje da je Mesićev dolazak na Pantovčak bio "sreća za hrvatsku povijest" i značio "početak političkih promjena". "Taz" hvali povećanje standarda stanovništva, poboljšanje infrastrukture i otvaranje prema euroatlantskim integracijama, no istodobno ističe kako razvoj industrije i poljoprivrede još uvijek nije zadovoljavajući. Kao negativni primjeri se spominju propast brodogradnje, slaba konkurentnost hrvatskih proizvoda na europskom i svjetskom tržištu zbog prejake kune te premalo stranih investicija, koje su ionako uglavnom otišle u bankarski sektor a ne u proizvodnju.

Među glavnim uzrocima premalog interesa stranih ulagača autor članka navodi hrvatsko neučinkovito pravosuđe i razgranatu birokraciju. U tekstu se spominje da Hrvatska ima najveći broj sudaca po glavi stanovnika, ali istovremeno i više od milijun neriješenih sudskih predmeta. "Pravosuđe je na glasu kao posebno sklono korupciji", piše "taz". Dapače, ovaj list sumnja da je Hrvatska u stanju modernizirati pravosuđe u dogledno vrijeme.

I zagrebački dopisnik švicarskog lista "Neue Zürcher Zeitung" ("NZZ") zaključuje kako će biti teško "popuniti prazninu koja ostaje iza Mesića". "Za razliku od svog autoritativnog prethodnika Franje Tuđmana, Stipe Mesić je uvjerio svojom pronicljivošću, uravnoteženošću i šarmom, što mu je donijelo popularnost, ali i poštovanje i izvan hrvatskih granica", piše u svom današnjem (23.12.) izdanju "NZZ" i ističe da niti jedan političar nije toliko kao Mesić doprinio poboljšanju međunarodnog ugleda Hrvatske. Kao jedno od najvažnijih Mesićevih nasljeđa u članku se ističe smanjivanje ovlasti predsjednika države u korist vlade i Sabora.

Strani novinari bi birali Vesnu Pusić

Oba lista špekuliraju i o mogućem Mesićevom nasljedniku te procjenjuju kako on sigurno neće biti poznat već nakon prvog kruga izbora. I njemački "taz" i švicarski "NZZ" kao glavnog favorita za ulazak u drugi krug, na temelju posljednjih istraživanja javnog mnijenja u Hrvatskoj, navode socijaldemokrata Ivu Josipovića, a "taz" smatra da bi dobre šanse mogla imati i Vesna Pusić, s obzirom na kandidatsku zbrku u dvije najveće stranke. I upravo bi ona, smatra "taz", bila najbolje rješenje za Hrvatsku jer, kako se navodi, samo ona jamči nastavak Mesićeve uspješne politike, a "u odnosu na suzbijanje korupcije smatra se još nepokolebljivijom nego Mesić."

I "NZZ" vjeruje da bi Vesna Pusić bila dobar izbor za Hrvatsku, budući da, stoji u tekstu, ona slično kao i Mesić, može vratiti izgubljeno povjerenje u politiku. No, "NZZ" je skeptičan što se tiče šansi Vesne Pusić. Jer, kako zaključuje autor članka, pojedini neovisni kandidati "s punim novčanikom i tankim izbornim programom obećavaju brda i doline i uporno prešućuju da strogo definirana dužnost predsjednika uopće ne predviđa one ovlasti koje bi bile nužne za ispunjavanje tih brojnih obećanja."