Bivši premijer Ivo SanaderGodinu na izmaku definitivno je obilježila gospodarska kriza, odlazak premijera Sanadera, afere u državnim poduzećima, slovenska blokada, ulazak naše zemlje u NATO savez i predsjednički izbori. Malo tko danas s odmakom može reći da je 2009. godina bila dobra. Upravo suprotno. Kriza je 'pomrsila' račune državnim i privatnim poduzećima, otkazi su se dijelili 'kapom i šakom', radnici nisu dobivali plaće i božićnice, a uveden nam je i 'harač' i povećan PDV. Sve to, usprkos Sanaderovoj izjavi s početka godine, kada je još bio premijer, da 'Hrvatska nije u recesiji i kako se nada da neće ni biti'. Ubrzo su ga demantiralli događaji, a demantirao je i sam sebe napuštanjem premijerske fotelje.

'Harač' i PDV od 23 posto izbezumili građane

U 2009. imali smo tri rebalansa poračuna. Uveden je 'harač', a PDV je s 22 skočio na 23 posto. Novi udar na standard hrvatskih građana na 'nož' su dočekali oporbenjaci, ali i predsjednik Mesić. Predsjednik na odlasku na Ustavnom sudu tražio je ocjenu ustavnosti tog zakona, uz brojne građane, no inicijativa mu nije prošla. Ustavni sud odlučio je da krizni porez ostaje na snazi do daljnjega. Sindiklani predstavnici najavljivali su vruću političku jesen, masovne prosvjede i izlaske na ulice, no mlaki pokušaji bunta pretvorili su se u totalni fijasko, kao i prosvjedi studenata koji su u dva navrata blokirali fakultete diljem zemlje.

Sanader: 'Zbogom i doviđenja'

Svi spomenuti zakoni doneseni su nakon odlaska Ive Sanadera s premijerske dužnosti, ali i svih ostalih političkih funkcija u zemlji. Prave razloge nikada nismo čuli, a s obzirom na njegovu šutnju i afere koje se u posljednje vrijeme vežu uz njegov lik i djelo ne ostavlja nam puno prostora za dobronamjerne zaključke. Tada se u javnosti spekuliralo da će se Sanader kandidirati za predsjednika države i da sprema veliki povratak uoči utrke za Pantovčak. 'Zbogom i doviđenja', kako se oprostio od javnosti, tako je i ostalo.Premijerka Kosor i predsjednik Mesić

Premijerka Kosor nije postala ničija marionata

Bivši premijer, iako je počasni predsjednik HDZ-a, u stranku gotovo više da i ne dolazi, a i u lošim je odnosima s premijerkom Kosor koju je navodno osobno predložio. Njegova dugogodišnja 'sjena' postala je prva premijerka u povijesti Hrvatske, a iako su svi mislili da se kao žena na toj funkciji neće snaći, ponijela s hrabro i odlučno, što mnogi nisu mogli ni sanjati. Kako je obećala na 'inauguracijskom' govoru drhtavim glasom, 'dobra i hrabra' predsjednica HDZ-a, ali i Vlade uhvatila se u koštac s korupcijom u državnim poduzećima, uvela je reda u svoje redovima, ali i najavila 'proljetno čišćenje' u Banskim dvorima, poručujući da želi dati šansu novim i mladim ljudima.

Državu 'tresu' afere u državnim tvrtkama

Zbog afere Podravka i malverzacija u toj državnoj tvrtci, čelnici uprave završili su iza rešetaka, a ministar Polančec, koji je nadzirao koprivničku kompaniju, dao je ostavku na sve svoje dužnosti. Naslijedio ga je donedavni šef HUP-a Đuro Popijač, koji je uz Šimonovića i Karamaraka postao treći nestranački ministar u Banskim dvorima. 'Tresla' se stolica ministru Kalmeti zbog afera u Hrvatskim cestama, HŽ-u, ali i posljednje željezničke nesreće na zagrebačkom glavnom kolodvoru. Iako se u prvih mah činilo da će ga zadesiti sudbina Damira Polančeca, Kalmeta je i dalje u Vladi, a šuška se kao bi trebao odstupiti nakon predsjedničkih izbora.

Nakon Podravke, na red je došao HAC

Ministar Božidar KalmetaČelnici HAC-a osumljičeni za malverzacije kojim je debelo oštećen državni proračun također se nalaze iza rešetaka. Tako je zagrebački Remetinec zbog nedavnih afera postao jedan od 'elitnijih' mjesta u Gradu. Tu je i najnovija afera 'Bankomat' u kojoj su uhićeni bivši čelnici Hrvatske poštanske banke, a sumnjiči ih se za pronevjeru 7,5 miljuna proračunskih kuna. 2009. obilježila je i afera 'Kamioni' s kojom se povezuje ime bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića. On je prvi ministar protiv kojeg je podignuta optužnica zbog sumnje da je zajedno sa svojim pomoćnikom Bačićem oštetio proračun za više od 10 milijuna kuna. Cijelu priču pokrenuo je predsjednik Mesić još u vrijeme svoje predsjedničke kampanje.

Mesić i Sanader kao 'pas i mačka'

Čini se ipak kako je Mesić zaboravio da je on za tu aferu saznao još 2005. zajedno s premijerom Sanaderom, no i jedan i drugi o tome su šutjeli kao 'zliveni'. No, čini se da Mesić i Sanader imaju sve lošije mišljenje jedan o drugome. Dok su bila dva najjača čovjeka u državi, prije nego je Sanader otplovio 'Na malo vitra', podnosili su se kako tako, no nakon Sanaderovog 'bijega' nikako. Nove trzavice sasvim neočekivano pokrenuo je predsjednik, koji je u kontekstu prodaje Ine mađarskom MOL-u pozvao USKOK da ispita Polančeca i Sanadera. Bio je to pravi trenutak da Sanader iziđe iz 'mraka' i na 10. obljetnici Tuđmanove smrti, na Mirogoju poruči Mesiću da bi USKOK mogao uskočiti i u njegove redove.Bivši premijer Sanader i predsjednik Mesić

Sanader i mutni poslovi u Hypo banci

Prozivke na račun bivšeg hrvatskog premijera stigle su i iz inozemstva. Povezuje ga se s navodnim mutnim poslovima u Hypo banci. Navodno je pustivši tu banku na 'velika vrata' u Hrvatsku, dobio proviziju od 800 tisuća maraka. Sanader te navode oštro odbacuje, poručujući da se radi o jeftinim podmetanjima kojima se želi našteti njemu osobno, ali i njegovoj stranci.

Predsjednički izbori: Josipović ili Bandić

Predsjednički kandidati Josipović i BandićIza nas je i prvi krug predsjedničkih izbora. U drugi idu Josipović i Bandić, dvoje dojučerašnjih kolega, danas političkih rivala. Optužuju se međusobno da su daljinski upravljači, Josipović Milanovićev, a Bandić Sanaderov. Upravo u tom kontekstu mediji gledaju eventualni povratak Ive Sanadera na hrvatsku političku scenu. Kad smo već kod izbora prisjetimo se i lokalnih. Tu nije bilo previše iznenađenja, osim Splita u kojem je iznenađujuću pobjedu donio nestranački kandidat i poduzetnik Željko Kerum.

BiH oaza za hrvatske bjegunce

Godinu iza nas, osim afera, obilježili su neuobičajeni i teški zločini za ove prostore, ali i suđenja koja se ne zaboravljaju tako lako. Susjedna BiH postala je omiljena država za hrvatske bjegunce s dvojnim državljanstvom. Tamo su se u 2009. preselili Branimir Glavaš, Ognjen Šimić i Blaž Petrović. Ovaj treći dragovoljno se vratio i ušetao u zgradu zagrebačkog županijskog suda, a Glavaš i Šimić pravdu čekaju u BiH, a pritom se smiju hrvatskom pravosuđu u lice.

Ništa od Petračevog pomilovanja

Na istim tim sudovima nastavak su dobile afere Indeks, Gruntovec, veliki i mali Maestro. Umirovljeni general Vladimir Zagorec osuđen je na sedam godina zatvora zbog afere Dragulji, koju mu je na suđenju za otmicu njegovog sina, 'zapakirao' nekadašnji prijatelj i poslovni partner Hrvoje Petrač. Ovaj se pak uzalud nadao pomilovanju od predsjednika na odlasku.Hrvoje Petrač

Brutalna ubojstva iz 2008., ono Ivane Hodak i Ive Pukanića ni u 2009. nisu dobila sudski epilog, iako su za policiju ti slučajevi zaključeni. Bez ubojstava nije mogla proći ni godina na zalasku. Spomenimo Stjepana Roškera koji je u blizini Križevaca pobio peteročlanu obitelj, za što je dobio 40 godina zatvora. Prisjetimo se i krvave pljačke banke u Sesvetama u kojoj je život izgubio mladi policajac Ivan Grbavac. Pamtimo i tešku željezničku nesreću u Rudinama, u kojoj je zbog iskakanja vlaka iz tračnica život izgubilo šest osoba. Za sada još nitko nije odgovarao.

Bilo je i pozitivnih događaja: NATO i slovenska deblokada

U moru loših vijesti postavlja se pitanje, je li nam se u 2009. dogodilo išta lijepo. Ušli smo u NATO savez, riješena je jednogodišnja slovenska blokada, zbog koje se nismo mogli maknuti s 'mrtve točke' u pregovorima s EU. Granični spor sa Slovenijom rješavat će se arbitražom na Međunarodnom sudu pravde, odlučeno je 'kao iz šale' nakon tek dva susreta premijera Pahor i Kosor. Radi li se o ženskom šarmu, Kosoričinoj crvenoj haljini, koja je slovenskog premijera, inače bivšeg manekena, oborila s nogu, pritisku zapadnih zemalja ili je Pahor samo odahnuo nakon uzmaka bivšeg premijera Sanadera, teško je reći.

Michelle i Barack ObamaSlovenska blokada, kažu upućeni, riješena je uz veliku podršku Amerike, uz koju bi mogli biti riješeni i problemi s tzv. 'topničkim dnevnicima', koji su postali nova prepreka na putu u EU. Kad smo već kod Amerike, ne možemo izostaviti predsjednika Obamu, koji je početkom 2009. postao prvi afroamerički predsjednik. Godinu dana kasnije, iako je posalo 30 tisuća američkim vojnika u Afganistan dobio je Nobelovu nagradu za mir.