Predsjednik Mesić posljednji se puta obratio javnostiPredsjednik Mesić na svojoj je funkciji do četvrtka u podne. Za tada je na Markovom trgu zakazana inauguracija novoizabranog predsjednika Ive Josipovića koji će Hrvatsku voditi u idućih pet godina. Njegovog smo prethodnika u posljednjih deset godina često gledali i slušali u medijima. Javnosti se, uoči predaje ključeva Pantovčaka po posljednji puta obratio javnosti večeras preko malih ekrana.

Građanima je zahvalio na potpori i povjerenju u protekla dva mandata, poručivši da odlazi zadovoljan. Poručuje da ni u jednome trenutku nije svjesno učinio ništa čime bi iznevjerio to povjerenje, rekavši kako se od građana oprašta kao predsjednik, ali ne i kao sugrađanin. Ostaje aktivan, spreman pomoći kada se za to pruži prilika. Poručuje da je njegov mandat bio tek početak dugog puta te da je ovo bila tek prva dionica na putu nezaobilaznih promjena.

Ponekad i bez podrške Vlade

«Možda će mi netko zamjeriti što previše često upotrebljavam riječ ja. Ali, večeras, na isteku mandata, mogu i moram reći da sam neke stvari doista radio sam, naravno s mojim suradnicima, ali bez podrške Vlade, pa i protiv volje Vlade koja nije imala ili dovoljno hrabrosti, ili političke vizije da me slijedi, otkrio je Mesić.

Što se tiče borbe protiv korupcije, kaže da se uvijek zalagao za državu vladavine prava. Iako priznaje da su na tom području ostvareni značajni pomaci, kaže da još nismo došli do konačnog cilja. Ipak, optimističan je po pitanju budućnosti, budući da je, kako kaže u posljednjim mjesecima, uz pojačanu političku volju, pojačana borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Hrvatskoj nedostaje koncept razvoja

Mesić je pak nezadovoljan aktualnom gospodarskom krizom, poručujući da se zemlja za nju mogla ranije pripremiti. «Zvonio sam na uzbunu, upozoravao, ali oni koji su me trebali čuti, pravili su se gluhi. Čak smo i danas još u situaciji da se svako novo zaduživanje države smatra uspjehom. A ja se pitam, tko će i kako otplaćivati te dugove», zapitao se Mesić. Smatra da Hrvatskoj manjka cjeloviti, dugoročni koncept razvoja zemlje i razrađeni gospodarski model koji bi odgovarao našim potrebama i mogućnostima.

Još je jednom ponovio da je Hrvatska prije deset godina bila gotovo u izolaciji, dok je danas članica NATO saveza i na pragu ulaska u EU. Osvrnuo se i na suradnju s haaškim sudom, koja je, kako kaže postignuta nametnutim konceptom individualiziranja krivnje za počinjene ratne zločine. Smatra da je upravo on nametnuo novi način gledanja na našu nedavnu prošlost čime je priječio stigmatizaciju hrvatskog naroda zbog nedjela pojedinaca.

Glasni i agresivni otpori po pitanju antifašizma

Govoreći o antifašizmu, predsjednik na odlasku, podsjetio je da se uz 'glasne i agresivne' otpore bavio tim pitanjem, ocijenivši da se raščišćavanje tih odnosa može svrstati u jednu od najsvjetlijih stranica u našoj novijoj povijesti.

S druge strane, još malo pa bivši predsjednik nezadovoljan je aktualnim stanjem u regiji. Ipak, smatra da je upravo on bio prvi koji je regionalnu suradnju u hrvatskome političkom rječniku iz tabua pretvorio u nešto normalno i svakodnevno, napravivši zaokret u odnosima prema BiH i normalizaciju odnosa sa Srbijom.