Ekonomisti su složni u tome da će za rezultate gospodarskih mjera vlade trebati pričekati barem 6 mjeseci (Foto:T. Smoljanović)Na okruglom stolu koji su organizirali Poslovni dnevnik i mjesečnik Banka, okupili su se ugledni ekonomisiti i ekonomski analitičari. Iako je tema trebala biti pitanje efikasnosti vladinih gospodarskih mjera, rasprava je često odlutala na neke teme koje već cijeli niz godina muče Hrvatsku.

Tako je državni tajnik u ministarstvu financija Zdravko Marić na samom početku podsjetio na izazovnost proteklih godinu i pol u smislu svjetske gospodarske i financijske krize. Istaknuo je kako su vladine mjere usmjerene kao očuvanju makroekonomske stabilnosti, no da su se za konkretne mjere pomoći gospodarstvu mogli odlučiti tek ove godine, kada je za to stvoren manevarski prostor.

Zaustaviti pad zaposlenosti

"Mjere ne bi trebalo promatrati pojedinačno i kratkoročno, već kao cjelinu i u kontekstu srednjeročnih i dugoročnih utjecaja", naglasio je Marić te dodao kako će u ovoj godini Vlada posebnu pozornost posvetiti zaustavljanju trenda rasta nezaposlenosti, koji će prema nekim procjenama do kraja godine iznositi 10 posto.

SDP-ovac Slavko Linić rekao je kako bi "mogao biti zločest i istaknuti da su rezulati prošlogodišnjih gospodarskih mjera vlade 317 tisuća nezaposlenih, 27 milijardi neplaćenih računa i daljnjih pad BDP-a", no on to neće napraviti.

"Mislim da ove gospodarske mjere to sve neće promijeniti. Treba vratiti ljude u proces rada. Zato mi u SDP- najvećim problemom smatramo poreze i parafiskalne namete koji proizvodnju čine preskupom. Hrvatska bi morala ukinuti takve poreze", rekao je Linić.

Još je jednom ponovio stav SDP-a kako bi trebalo u potpunosti ukinuti krizni porez kako bi se povećala potrošnja te bi trebalo natjerati javna poduzeća na redovno podmirivanje njihovih obveza.

Linić se zalaže da se većina investicija usmjeri u energetski sektor, koji je proteklih desetak godina bio gotovo zanemaren, a čiji je investicijski ciklus zamrznut prihvaćanjem energetske strategije u kojoj se zagovara atomska energija. Stoga, on smatra kako bi većinu investicija iz javnog sektora trebao odraditi HEP. Uz to, trebalo bi ulagati i u željezničku infrastrukturu i privatizaciju teretnog prometa željeznicom, jer tu leži hrvatski potencijal.

Ulagati u energetiku i željezničku infrastrukturu

Ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, Željko Lovrinčević slaže se da će upravo ulaganja u energetiku, zaštitu okoliša i u željeznice biti prioritet u nadolazećem razdoblju, no dodaje kako bez završetka pristupnih pregovora sa EU Hrvatska ne može riješiti niti jedno važno gospodarsko pitanje.

Naglasio je kako Vlada nema u planu mijenjati poreznu strukturu, barem do kraja godine te time potvrdio kako će do kraja biti aktivan krizni porez sa višom stopom.

"Grčki sindrom i pitanje privatizacije brodogradnje ograničavaju manevarski prostor vlade" istaknuo je Lovrinčević kao pojašnjenje zašto se Vlada ne odlučuje na smanjenje PDV-a i ukidanje kriznog poreza.

Predstavnik HUP-a, Damir Kuštrak istaknuo je kako su se u proteklih manje od godinu dana promijenili premijer, potpredsjednik vlade za gospodarstvo, a onda i ministar gospodarstva, no kriza je ostala ista. Ono što se promijenilo u odnosu na godinu ranije je činjenica da je HNB po prvi puta otpustio sredstva koja će biti namijenski iskorištena.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar, naglasio je kako promjene na tržištu najviše osjećaju mala i srednja poduzeća. Ona su do sada najviše zapošljavala i najviše otpuštala, i upravo se u tom sektoru nalazi najveći potencijal za rast.

Krenuti u poreznu reformu

Prokomentirao je kako u Hrvatskoj ne postoji zdravi kapitalizam, već državni kapitalizam.

"Treba nam vjerodostojni fiskalni program pa da se krene u poreznu reformu koja bi pomogla malim i srednjim poduzećima. Prije svega treba institucionalizirati javni red, osigurati redovitost naplate potraživanja, a onda uvesti i manje poreze", upozorava Šonje.

Čedo Maletić iz HPB-a istaknuo je tri problema s kojima se banke susreću u krizi - velika likvidnost, averzija prema riziku i visoke kamatne stope.

"Ulazimo u trend snižavanja kamatnih stopa. To se neće dogoditi preko noći, ali se polako događa. No, da bi se to osjetilo cijena izvora novca mora se smanjiti", upozorava Maletić.

Gordan Miller iz Splitske Banke istaknuo je kako banke žele aktivno participirati u pomoći poduzetnika kroz vladine mjere A i B. Najavio je da će najviše državnih kredita otići u procesnu proizvodnju i turistički sektor, ali i istaknuo kako bi krediti bili jeftiniji da tijekom prošle godine banke nisu morale udvostručiti rezervacije za rizične kredite.

Privatizacija brodogradilišta kasni deset godina

Ekonomisti su se dotaknuli i aktualnog pitanja privatizacije brodogradilišta. Željko Lovrinčević istaknuo je kako je to gorući problem koji je trebalo riješiti još prije devet godina, kada je cijeli proces bio četiri puta jeftiniji i kada je na svjetskom tržištu postojala potražnja za brodogradilištima.

"Trebali su ga riješiti neki drugi ljudi koji su bili plaćeni za to, ali su taj posao ostavili premijerki. No, riješiti ćemo to", rekao je Lovrinčević te dodao kako je izuzimanjem pomorskog dobra iz brodogradilišta olakšan ulazak investitorima. No, i uz takve ustupke postoji neizvjesnost oko procesa privatizacije. Ponovio je kako će Vlada raditi i na alternativnim rješenjima ukoliko privatizacija nekog brodogradilišta propadne.

"Onima koji nisu privatizirali brodogradilišta zahvaljujem. To se prije deset godina moglo napraviti četiri puta jeftinije, a 14 milijardi kuna državnih jamstava koje sad država mora platiti moglo se iskoristiti za jednostavnije prebrođivanje krize i investicije", rekao je Lovrinčević.

Na Lovrinčevićeve optužbe odgovorio je Slavko Linić koji je početkom 2000.-ih bio u koalicijskoj vladi.

"Pokušavali smo privatizirati sve popratne djelatnosti u brodogradilištima i ostaviti samo temeljnu djelatnost u državnom vlasništvu. Međutim to nije uspjelo. Predlagali smo i da se brodogradilšta ujedine u tri velika brodogradilišta čime bi se drastično smanjili gubici u gradnji broda. No, nismo imali dovoljno vremena, a dolaskom HDZ-a na vlast od toga se odustalo. Čak smo takav plan predlagali i Polančecu, ali ništa od toga nije bilo", rekao je Linić.

Hrvatska nije Grčka

Velimir Šonje osvrnuo se i na usporedbe Hrvatske sa Grčkom koja se trenutno nalazi u velikim problemima zbog velikog deficita. Istaknuo je kako se Hrvatska ne može uspoređivati s njom, jer je njen deficit mnogo manji.

Kuštrak je prokomentirao vladin prijedlog poticaja za kupovinu stanova istaknuvši kako je glavni problem što u Hrvatskoj ne postoji stambena politika, odnosno novac se troši na različitim stranama, ali bez jasne poruke što se njime pokušava napraviti.

Što se tiče gospodarskih mjera, Kuštrak je naglasio kako bi trebalo prije svega smanjiti državnu potrošnju koja je trenutno izuzetno velika, a do dodatnih sredstava kojima bi se osigurala likvidnost moglo bi se doći prodajom državnog udjela u tvrtkama u kojima država nema upravljačka prava.

"Postoji cijeli niz imovine koju država ima, a koja nema upravljačku funkciju. Malo je poznato da država ima 48 posto vlasništva nad hotelom Sheraton u Zagrebu ili tri posto u HT-u, čijom prodajom bi se moglo prikupiti više od 100 milijuna kuna", ističe Kuštrak.