25.03.2010. / 16:55

Autor: Deutsche Welle

U južnom Sibiru pronađena potpuno nepoznata ljudska vrsta

Stručnjaci u Leipzigu na tragu su senzacionalnog otkrića: u kostima koje potječu iz Sibira otkrili su nasljedne elemente dosad nepoznate vrste hominida.

Spilja u kojoj su pronađene kosti (foto: NewScientist.com)Spilja u kojoj su pronađene kosti (foto: NewScientist.com)Jesu li krapinski pračovjek i moderni čovjek imali još jednog dosad nepoznatog rođaka? Odgovoru na ovo pitanje na tragu su stručnjaci Max-Planck instituta za evolucijsku biologiju u Leipzigu.

Kako je objavljeno u najnovijem broju stručnog časopisa "Nature", paleogenetičarima je uspjelo izolirati dosad nepoznati oblik mitohondrijskog DNK koji je po svemu sudeći, pripadao jednoj vrsti hominida koji nije pripadnik niti jedno dosad poznate grupe.

Još jedan val iz Afrike

Iako skupina stručnjaka okupljenih oko "oca" ovog otkrića Johannesa Krausea i šefa skupine Svante Pääboa još uvijek ne želi govoriti o novoj vrsti dok ne obave dodatne analize, dosadašnja saznanja "vrlo snažno" govore u prilog tomu da je prije 30.000 godina u središnjoj Aziji, paralelno s nendertalcima i modernim čovjekom, živjela jedna nova, nepoznata vrsta hominida.

To bi isto tako značilo da su postojala tri vala "migracije" ljudskih formi iz afričke postojbine. Pored izumrlih homo erectusa, koji je Afriku napustio prije 1,9 milijuna godina i nenadertalaca koji je to učinio prje oko 500. 000 godina te modernog čovjeka koji je, kako znanost procjenjuje, afričke stepe napustio prije oko 50 000 godina očito da je postojao i jedan drugi "iseljenički" val čiji potomci su se nastanili u središnjoj Aziji.

Rođak iz Sibira

Kost prsta, koja je stručnjacima Max-Planck instituta podarila ovo otkriće, u Leipzig je stigla iz južnog Sibira gdje je 2008. pronađena u jednoj špilji u Altaj gorju. Tzv. Denisova špilja, paleontolozima već dulje vrijeme služi kao riznica kostiju drevnih hominida. Ovu 30 metara duboku jamu, očito su kroz tisućljeća koristile mnoge generacije dalekih rođaka modernog čovjeka.

Zasad daleku nam rođakinju znanstvenici jednostavno zovu "X-žena". Pääbo zadaću nadjevanja medijski atraktivnijeg imena velikodušno prepušta drugima: "Da li mi akademičari govorimo o novoj vrsti a vi joj date novo ime to je jednino stvar prestiža i ničeg drugog", zaključio je trezveno Pääbo.

Deutsche Welle

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika