Ivo SanaderNaplatne kućice Vučevica s kojih se s Dalmatine silazi prema Dugobabama, rodnom selu pokojnog oca bivšeg premijera Ive Sanadera, sigurno su najneisplativija naplatna postaja Hrvatskih autocesta.

Tako pokazuju podaci HAC-a, koji kažu da je u prvih šest mjeseci ove godine tuda prošlo tek 14.222 automobila. Najmanji je promet zabilježen u siječnju, kad je na tom silazu s autoceste Zagreb-Split prošlo tek 1828 vozila, odnosno dnevno tek 61 vozilo, piše Večernji list.

Kad je prije pet godina otvoren taj čvor, čule su se optužbe da se novac poreznih obveznika (oko 80 milijuna kuna) uzaludno troši samo kako bi rodno selo Sanaderovih bilo spojeno s autocestom, a danas na naplatnim kućicama Vučevica ukupno radi šest blagajnika u tri smjene.

U smjeni radi po dvoje ljudi, prosječni promet po smjeni je pak 20 vozila i, ako se uzme da je za naplatu cestarine za toliko vozila potrebno oko 10 minuta rada, ispada da svaki blagajnik dnevno efektivno radi tek nevjerojatnih pet minuta.

Budući da je riječ o izračunu prosječnog prometa, minimalni podaci su još gori jer, kako doznaje Večernji list, ima smjena u kojima prođe tek tri do šest vozila.

Drugo i treće mjesto po neisplativosti zauzimaju naplatne kućice Spačva, na autocesti Zagreb-Lipovac, te Komin, na autocesti Zagreb-Goričan na kojima također radi šest blagajnika u tri smjene.

Kroz Spačvu je u šest mjeseci ove godine prošlo ukupno 33.257 vozila, najmanje ih je bilo u siječnju, tek 4.832 vozila, a kroz Komin 67.479 vozila, odnosno 8613 u siječnju - ili dnevno 288 automobila.

Iako je HAC 2006. godine uveo bezgotovinsku naplatu cestarine (ENC) za koju na naplatnim kućicama nisu potrebni blagajnici, uspio je povećati broj zaposlenih blagajnika umjesto da ga smanji.

U protekle četiri godine zaposleno je tako još 100 do 200 ljudi na naplatnim kućicama, a od ukupno 3000 zaposlenih u HAC-u 900 ih radi na naplati cestarine za plaću od šest do sedam tisuća kuna s plaćenim prekovremenim, blagdanima itd.