Ivan Šuker i Željko RohatinskiDvostruko veći pad BDP-a od očekivanog i pad tečaja na 8 kuna za euro prošao bi bez većih posljedica za domaći bankarski sustav. Banke bi preživjele toliki pad uz neznatno smanjenje profita i rezervi, ali bi zato šok-scenarij uzdrmao stanovništvo.

Ovaj šok-scenarij Hrvatske narodne banke i njenog guverenera objavio je Večernji list koji piše kako je HNB testirala je efekte 'malo vjerojatnog' crnog scenarija u kojem bi BDP ove godine pao 3 posto, a kuna oslabjela 10 posto.

Zaključeno je da bi takav scenarij istopio bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile iznadprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU. Sve to testiralo se tjedan dana prije nego što Europska središnja banka objavi rezultate svog velikog stresnog testa za 46 vodećih europskih banaka.

Već se nagađa da na njemu neće proći jedanaest banaka, uglavnom grčkih te njemačka Commerzbank, talijanska Banco Popolare, Postbank, Bankinter, BCP i Sabadell - izjavio je za CNBC Alessandro Roccati, direktor australske financijske kuće Macquarie Securities.

Ovakav šok scenarij bio bi poguban samo za nekoliko manjih banaka, ali bi sustav u cjelini ostao bi stabilan. No, ne bez posljedica.

Udio loših kredita u ovom trenutku iznosi oko 9 posto, što znači da banke ne uspijevaju naplatiti 22 milijarde od približno 250 milijardi kuna plasiranih kredita. Crni scenarij digao bi udio loših kredita na visokih 16 posto, što bi značilo da banke ne bi mogle naplatiti čak 38 milijardi kuna kredita.

Pad tečaja od 10 posto srozao bi standard dužnika više nego što bi pogodio banke, a u kombinaciji s visokim padom BDP-a uzrokovao bi dodatno zagušenje ekonomije: otkaze, smanjenje plaća i otežanu otplatu kredita.

Od nekih članova Savjeta Večernji list doznaje da ministar financija i guverner nisu razgovarali o devalvaciji kao izglednoj mogućnosti, a HNB već treću godinu testira otpornost banaka na moguće šokove