Slovenski premijer Borut PahorPredsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak, najavljujući svoj subotnji susret u Bohinju s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor, da bi se na tom susretu mogao postići napredak glede razrješenja problema dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Dug Ljubljanske banke hrvatskim građanima Pahor je nazvao drugim najtežim pitanjem koji opterećuje odnose dviju država, nakon graničnog pitanja.

"Ne želim podizati očekivanja, no bio bi uspjeh ako naš susret u Bohinju bude ono što je susret u Trakoščanu bio za rješenje granice", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade, najavljujući novinarima da će se u subotu sastati s hrvatskom predsjednicom vlade. "Moja je želja da na našem skorašnjem susretu s premijerkom Jadrankom Kosor dođemo do iskoraka i u drugom najtežem pitanju u našim odnosima s Hrvatskom, a to je pitanje Ljubljanske banke", rekao je Pahor. Rekao je da su o rješenju tog pitanja u srijedu razgovarali ministri vanjskih poslova Jandroković i Žbogar, da su u međuvremenu vođeni razgovori izaslanika predsjednika vlada i da se "usklađivanja nastavljaju". "Trudimo se da nam uspije, no danas još ne mogu dati jamstvo da će uspjeti, do rješenja bi se moglo doći i u zadnjem trenutku", rekao je Pahor.

Slovenska vlada višekratno je izrazila stajalište da bi se problem dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među nasljednicima bivše SFRJ i predlaže da se o tome održi "drugi krug" pregovora u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, no bilo je i sugestija da bi se problem mogao tražiti i u bilateralnom dogovoru. Slovenska vlada očekuje da će Hrvatska ponovno dopustiti rad Ljubljanske banke u Hrvatskoj unatoč problemu sa štedišama, a najavila je da će time uvjetovati i zatvaranje pregovora u poglavlju o slobodnom protoku kapitala Hrvatske i Europske unije. U Hrvatskoj se pitanje dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, pitanje koje nije riješeno od raspada bivše Jugoslavije, vidi kao privatno-pravni odnos slovenske banke i njezinih klijenata u Hrvatskoj.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznio je u razgovoru za Jutarnji list sredinom lipnja da je ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci 1991. godine iznosila 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura. Svi iznosi predstavljaju glavnicu bez kamata. S druge strane, Ljubljanska banka računa i na naplatu 157 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja od hrvatskih poduzeća koja je kreditirala dok je djelovala u Hrvatskoj, a tom iznosu pripisuje i visoke kamate koje su u međuvremenu svotu znatno povećale. Pahor je rekao da će slovenski parlament odlučivati o potrebnoj dokapitalizaciji Nove ljubljanske banke i moguće prodaje većinskog državnog udjela.