Borut Pahor i Jadranka Kosor (Reuters)Točno godinu dana od "značajnog" susreta hrvatske premijerke i slovenskog premijera u dvorcu Trakošćan organiziran je neslužbeni susret dvoje premijera na Bohinju.

Susrete premijerke Kosor i premijera Pahora do sad su uvijek obilježavali prijateljski odnosi, topli pozdravi i zagrljaji, no čini se da bi problem Ljubljanske banke mogao biti i veći od graničnog pitanja.

Premijer Pahor svoju je kolegicu dočekao na terasi hotela u opuštenom izdanju, odijelu bez kravate, dok se hrvatska premijerka odjenula u bijelu suknju i sako i tako gotovo stopila s bijelim ružama koje okružuju terasu.

Opći je dojam da su oboje premijera za jedan neslužbeni susret veoma suzdržani. Možda je to zbog desetaka novinara koji prate svaki njihov pokret i koji svojim trčkaranjem po livadi oko jezera izazivaju smijeh kod brojnih turista koji tu provode svoj godišnji odmor.

Sastanak koji je započeo nešto poslije pola 12, trebao bi završiti oko 13 sati kada će se premijeri obratiti okupljenim novinarima. Očekuje se da bi sastanak u Bohinju mogao ponuditi rješenja prijepora koji, uz granično pitanje, dugo opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije.

Kosor i Pahor bili su optimistični uoči novog susreta, do kojeg dolazi godinu dana nakon njihova prvog službenog sastanka u Trakošćanu, kada su dogovorili deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om i otvorili put rješavanju graničnog spora.

Slovenska vlada je višekratno naglašavala da bi se problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među državama sljednicama bivše SFRJ i predlaže da se o tome održi "drugi krug" pregovora u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

U Hrvatskoj se pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, pitanje koje nije riješeno od raspada bivše Jugoslavije, vidi kao privatno-pravni odnos slovenske banke i njezinih klijenata u Hrvatskoj.

Po guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci 1991. godine iznosila je 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura. Svi iznosi predstavljaju glavnicu bez kamata.

S druge strane, Ljubljanska banka ima 157 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja od hrvatskih poduzeća koje je kreditirala dok je djelovala u Hrvatskoj, a tom iznosu pripisuje i visoke kamate.