Željko LovrinčevićOdgovarajući na pitanje o potpori rebalansu SDSS-ovac Milorad Pupovac s Hvara je poručio kako će druge rezove uvjetovati tek ako se prije uzme financijskom sektoru koji je u krizi "imao priliku zarađivati na onima koji rade".

To je i uvjet HSS-ovca Josipa Friščića da pristane na druge rezove. Premijerka Kosor očito je pred dvojbom između kozmetičkog, trulog rebalansa i zamjeranja bankarima, a u kojem će smjeru pokazat će se već za dan-dva.

Jedan od onih koji je najglasniji zagovaratelj uvođenja ovog poreza je i savjetnik premijerke Jadranke Kosor, Željko Lovrinčević. On je u razgovoru za Poslovni dnevnik kazao kako je "sklon takvu rješenju unatoč svim dobrim i lošim posljedicama koje takav porez nosi".

Alternativa koje se pribojava, kaže, je da Vlada popusti pritisku bankarskog sektora zbog potreba kratkoročnog financiranja, a kao rezultat da izostanu rezovi na rashodnoj strani.

"To bi bilo puno lošije i opasnije za hrvatsko gospodarstvo jer to javne financije dovodi u zonu rizika u situaciji kad se u Europi očekuje kriza javnog duga a javne financije postaju ključni indikator održivosti i premije rizika", kaže Lovrinčević.

U izbornu godinu bi se godinu u tom slučaju umjesto sa 4 posto BDP-a ušlo s deficitom javnog sektora iznad 15 milijardi kuna ili 5,5 posto BDP-a čime se gubi i smisao Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

"Buduća Vlada u iduće tri godine ne bi mogla svesti deficit ispod 5 posto. Jer, imat će u startu rast rashoda za oko 1 posto BDP-a slijedom očekivanih umirovljeničkih zahtjeva za kompenziranjem odgode indeksiranja mirovina, a sličan trošak impliciraju i izgledni zahtjevi javnog sektora zbog odgode usklađivanja i smanjenja osnovice plaća", kaže Lovrinčević za Poslovni dnevnik.

Naglašava kako to javne financije vodi prema neodrživoj poziciji i stoga je ovaj rebalans ključan - ili radikalno i cjelovito zahvaćanje u rashode ili fiskalnu konsolidaciju nema šanse napraviti u iduće dvije-tri godine. Preduvjet za to je, na žalost, participiranje financijskog sektora.