Ivan ŠukerMinus u državnoj blagajni sa svakim je mjesecom sve veći. Procjenjuje se da ćemo kraj ove godine dočekati s negativnom bilancom od 14,5 milijardi kuna. Jasno je da država mora pronaći neki način da tu rupu barem djelomično zatrpa. Stoga u Ministarstvu financija pokušavaju osmisliti novi porez koji bi bio usmjeren na bogatiji sloj koji je do sad bio prilično zaštićen u poreznom sustavu.

Kako piše Večernji list, porez na imovinu trebao bi se osmisliti do kraja godine, što znači da bi ga Vlada predstavila u svom predizbornom programu. Sama ideja poreza na imovinu nije ništa novo. Većina zemalja u svijetu ima neki oblik oporezivanja imovine. Prema nekim procjenama bi se od tog poreza u Hrvatskoj moglo godišnje prikupiti od pet do sedam milijardi kuna godišnje, što nije zanemariva svota. Količina prikupljenog novca ovisila bi prije svega o stopi prema kojoj bi se imovina oporezivala, a koja bi mogla biti između 0,1 i 1 posto.

No, zanimljivo je da i SDP priprema svoj program porezne reforme. U njemu se također zalažu za oporezivanje imovine, ali samo one dodatne i to po sopi od 0,4 posto čime bi se moglo prikupiti između 2 i 2,5 milijardi kuna godišnje. Također, predlažu i povećanje poreza na vozila i plovila, čime bi se moglo naplatiti oko 10 milijardi kuna.

Razmišlja se i o uvođenju poreza na dividendu, najamnine, a nije isključeno ni da država počne oporezivati držanje kućnih ljubimaca što nije tako neobična praksa u zapadnim zemljama.

Većina ekonomista i ekonomskih stručnjaka zalažu se za poreznu reformu kojom bi se teret plaćnja poreza pravednije raspodijelio. Istovremeno, upozoravaju i kako bi bilo kakvo uvođenje poreza koji bi kratko trajao, poput "kriznog poreza" koji je uveden prošle godine mogao samo još negativnije utjecati na građanstvo. Dovoljno je samo spomenuti kako je nakon uvođenja "kriznog poreza" država mjesečno prikupljala između 200 i 220 milijuna kuna, no to je izazvalo i smanjenje potrošnje pa je konačni pad prihoda od PDV-a poništio učinak "kriznog poreza".