Foto: Petar VučetićNa Veleučilištu VERN, u četvrtak (30. rujna) je održana inauguracija EU Executive programa, namijenjenog edukaciji poduzetnika i menadžera te njihovom jednostavnijem snalaženju u europskom poslovnom okruženju kao i radu s EU fondovima. Inauguraciji su nazočili domaći i strani visoki predstavnici uključeni u hrvatski eurointegracijski proces, pripadnici poslovne zajednice u Republici Hrvatskoj, predavači i polaznici na modulima te brojni studenti i profesori. EU Executive program trajat će od 30. rujna do 27. studenoga 2010., a sastoji se od pet modula: Europske institucije, politike i ekonomska integracija; Strukturni i kohezijski fondovi, poduzetništvo i inovacije u Europskoj uniji; Priprema i upravljanje projektima koje financira Europska unija; Pravo i pravna praksa na tržištu Europske unije te Pregovori i lobiranje u Europskoj uniji. Okupljenima se uvodnim riječima obratio predsjednik Upravnog vijeća VERN'a, Branko Štefanović.

″Ovaj projekt koji pokrećemo, nazvao bih VERN-ovom europskom inicijativom. Ne trebamo se zapitkivati priprema li se Hrvatska za ulazak u Europsku uniju, već na koji se način priprema i tko se to u Hrvatskoj uopće priprema za ulazak u EU. Do sada nisam vidio neki poseban društveno organizirani napor, koji bi bio usmjeren prema tome da se za ulazak u EU pripreme oni koji će na svojim leđima zapravo iznijeti teret prilagodbe hrvatskog gospodarstva i hrvatskog poslovanja u tom novom okruženju. A to su prije svega poduzetnici. Stoga je ova inicijativa zapravo, odgovor na izrazite potrebe tržišta za odgovarajuće obrazovanim poslovnim kadrovima, koji će znati iskoristiti sve prilike, ali i zaustaviti sve tzv. prijetnje u novonastalim okolnostima. Današnje vrijeme sve glasnije zaziva održivo i društveno odgovorno poslovanje i poduzetništvo. U tom smislu, program koji pokrećemo ima vrlo izraženu društveno odgovornu komponentu te predstavlja doprinos društvenoj zajednici.″ U sklopu inauguracije, jedan od predavača na EU Executive programu, prof. dr. sc. Andreas Staab, održao je i uvodno predavanje.

Prof. Staab, inače predavač na kolegiju ″EU upravljanje″ na London School of Economics and Political Science, te na kolegiju ″Politička ekonomija EU″ na St. Lawrence Sveučilištu u Londonu, osvrnuo se na trenutni hrvatski status pregovora, pojasnio s kakvim se recesijskim izazovima susreće EU te kako teče provedba Lisabonske strategije. ″Europska unija je uspješna organizacija samo zbog činjenice da se uvijek uspijevala prilagoditi. Prilagođavala se post ratnim uvjetima, njemačkoj integraciji, padu komunizma, uspostavljanju jedinstvenog tržišta, zaštiti okoliša, itd. Želi li opstati u budućnosti, neprestano će se morati prilagođavati, baš kao i poslovna zajednica. Štoviše, ona se mora još i više prilagođavati onoga trenutka kada krene poslovati na tržištu od 500 milijuna građana″, upozorio je prof. Staab. Na prigodnoj panel raspravi koja je uslijedila, a čiji je moderator bio dekan VERN'a Goran Radman, prof. Staabu su se pridružili Paul Vandoren, veleposlanik Europske unije u RH te Andrej Plenković, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Veleposlanik Vandoren tom je prilikom pohvalio pokretanje EU Executive programa jer smatra da ovakve inicijative pridonose boljem informiranju javnosti o prednostima, ali i obvezama koje Hrvatska dobiva ulaskom u EU.

″Mogućnost sudjelovanja u donošenju političkih odluka na razini Europske unije, Hrvatskoj treba predstavljati izazov i veliku priliku za dokazivanje. Vašim je građanima to potrebno tako i predstaviti, a tome svakako pridonose i ovakve inicijative, koje podižu razinu razumijevanja. Sudjelovanje na tržištu sa pola milijarde potrošaka velika je prilika, ali zahtijeva temeljitu prilagodbu. Zbog toga je kvalitetna edukacija od ključne važnosti.″ U konačnici, ona je neophodna kako bi znali na pravilan način iskorištavati sredstva iz fondova EU, koja svakako mogu doprinijeti daljnjoj modernizaciji Hrvatske, zaključio je Vandoren.

Državni tajnik Plenković je naglasio da je pred nama još dosta posla u pogledu informiranja. ″To je vrlo zahtijevan posao, u kojem moraju sudjelovati svi akteri društvenog života u Hrvatskoj.″ ″Iduće dvije do tri godine, izrazito su važne za Hrvatsku. Prvo, na raspolaganju imamo znatnu količinu sredstava iz EU fondova, koje u tom periodu moramo znati što bolje iskoristiti. Drugo, još važnije, moramo imati ljude koji će biti kvalitetno osposobljeni, kako bi mogli sjesti za zajednički stol sa predstavnicima ostalih članica EU i aktivno sudjelovati u donošenju političkih i poslovnih odluka koje su ključne za stabilnost i razvoj Unije. Posebice jer će se u tom periodu donositi vrlo važne odluke za EU.″ U tom kontekstu i u kontekstu priprema hrvatskih građana za ulazak u EU, dekan Radman je zaključio da je pravo vrijeme da se zapitamo što možemo učiniti sami za sebe, a ne što EU može učiniti za nas.