Stručnjaci smatraju da nije dobro vrijeme za prodaju brodogradilištaHrvatska nema djelatnosti koja može nadomjestiti brodograđevnu djelatnost, nije vrijeme za prodaju brodogradilišta već je vrijeme za ulaganje u proizvodnju i povećanje intelektualnog kapitala u pripremi za sljedeći val konjunkture, a znanstvenici i stručnjaci dat će stručnu pomoć sindikatima da u izravnom kontaktu s EU doprinesu rješavanju opstanka brodograđevne djelatnosti u Hrvatskoj u primjerenom vremenu, ističe se uz ostalo u Deklaraciji Skupštine XIX. simpozija "Teorija i praksa brodogradnje-SORTA 2010."

Simpoziji je od 7. do 9. listopada održan u Lumbardi, a organizirali su ga splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Grad Korčula i općina Lumbarda. Skup se, u spomen na utemeljitelja hrvatske brodograđevne znanosti prof. Leopolda Sorte, od 1974. održava svake druge godine uz sudjelovanje znanstvenika i gospodarstvenika s područja domaće i svjetske brodogradnje.

Ovogodišnji je skup okupio 150 sudionika iz sedam zemalja koji su prezentirali 40 znanstvenih i stručnih radova, ističu organizatori.

Kao konačan dokument XIX. simpozija donesena je Deklaracija Skupštine simpozija 2010., izvijestio je danas predsjednik organizacijskog odbora skupa Roko Markovina (sa splitskog FESB-a).

Deklaracija ima devet točaka, a u prvoj se ističe da Hrvatska nema djelatnosti koja može nadomjestiti brodograđevnu djelatnost (brodogradilišta i prateće djelatnosti).

"Pouzdana analiza podataka pokazuje da brodogradnja ni sada ne živi na račun poreznih obveznika, tj. da je veća korist društvu s brodogradnjom nego bez nje. Nije vrijeme za prodaju brodogradilišta već je vrijeme za ulaganje u proizvodnju i povećanje intelektualnog kapitala u pripremi za sljedeći val konjunkture. Privatizacija i restrukturiranje nisu povezani. Bez obzira na strukturu vlasništva odgovornost za restrukturiranje brodogradilišta ostaje na Vladi", naglašava se u deklaraciji.

Stručnjaci ističu i potrebu da se stavi naglasak na integraciju znanstvenih institucija, brodograđevne i prateće industrije te da "odgovornost za sadašnje teško stanje u brodograđevnoj djelatnosti snose sve dosadašnje vlade, uprave i nadzorni odbori brodogradilišta".

Znanstvenici i stručnjaci okupljeni na simpoziju raspolažu znanjem da u kratkom roku daju rješenja za opstanak i održivi razvoj brodograđevne djelatnosti u Hrvatskoj, a u deklaraciji ističu i da će, s obzirom da komunikacija struke s predstavnicima hrvatske Vlade od 1992. do danas nije urodila nikakvim rezultatom, zajedno sa sindikatima formulirat plan daljnjih aktivnosti za opstanak brodograđevne djelatnosti u Hrvatskoj.

"Dat ćemo stručnu pomoć sindikatima da u izravnom kontaktu s EU doprinesu rješavanju opstanka brodograđevne djelatnosti u RH u primjerenom vremenu", ističe se u deklaraciji.