Željko RohatinskiGuverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u intervju za slovenski "Bančni vestnik" iznio je procjenu kako će pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini iznositi oko 2 posto, ključnim je ocijenio predstojeće rezultate u konsolidaciji javnih financija, a ne uspije li Vlada u svojim naporima, kaže da traženje novog stand-by aranžmana s MMF-om možda neće imati alternativu.

Iako se očekuje da će u drugoj polovini 2010. godine biti usporen dosadašnji pad ekonomske aktivnosti, ocjenjuje se da će na razini cijele godine pad bruto domaćeg proizvoda iznositi oko 2 posto. Time se pojedini problemi dodatno zaoštravaju, posebno u fiskalnoj sferi, rekao je Rohatinski u opširnom intervjuu za listopadski broj slovenskog mjesečnik koji HNB prenosi na svojim web stranicama.

Na upit o teretu otplate glavnice i kamata stranim kreditorima, koji ove godine iznosi visokih 13 milijardi eura, mogućnosti refinanciranja, te hoće li Hrvatska sklopiti stand-by aranžman s MMF-om, kazao je da sada objektivno ne postoji potreba za takvim sredstvima.

"Kao što ni u vrijeme kada je imala stand-by aranžmane sa MMF-om, Hrvatska poslije 1997. nije nikad koristila tim aranžmanima odobrene zajmove, tako ni sada objektivno ne postoji potreba za takvim sredstvima", kazao je.

Prijašnji aranžmani, objasnio je, imali su prvenstveno za cilj osnažiti vanjsku vjerodostojnost Vlade i HNB-a, odnosno percepciju financijskih tržišta o odgovornoj ekonomskoj politici, kao što su predstavljali i određeni "ponder" za poduzimanje u zemlji nepopularnih mjera.

"Ovaj put, nakon što je financijski sustav uspješno izdržao prvi udar krize i omogućio državi potrebno zaduživanje na domaćem tržištu, hrvatske vlasti su procijenile da mogu održavati vjerodostojnost svoje ekonomske politike i bez aranžmana s Fondom. Relativno uspješna izdanja obveznica na inozemnom tržištu krajem prošle i tijekom ove godine su to u određenoj mjeri i potvrdila.

Međutim, dosadašnja uspješnost ne daje nikakvo jamstvo da će tako biti i ubuduće. Ključnu ulogu u tome imat će predstojeći rezultati u konsolidaciji javnih financija. Ne uspije li Vlada u svojim naporima, traženje novog stand-by aranžmana možda neće imati alternativu", rekao je Rohatinski.

Drži kako je, općenito govoreći, javni sektor u Hrvatskoj reagirao na pojavu krize sporo i mlako.

Po njegovoj ocjeni, izvjesno je da će deficit konsolidirane šire definirane opće države u 2010. godini premašiti 6 posto BDP-a, kako zbog podbačaja planiranih prihoda, tako i zbog izraženih političkih problema u vezi s pokušajem smanjivanja određenih 'prava' korisnika proračunskih sredstava.

Tako se nastavlja, napominje, nepovoljna situacija koja je u sferi tekućeg proračunskog deficita, akumuliranog javnog duga i ukupno povećanih potreba financiranja bitno određena hipertrofiranošću javnih službi, neracionalnostima u poslovanju javnih poduzeća, neodrživošću postojećih sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problemima u sustavima poticaja i subvencija.

Po ocjeni guvernera hrvatske središnje banke, to je posljedica dosadašnjeg odgađanja nužnih reformi koje, naravno, imaju svoju ekonomsku, socijalnu i političku cijenu, pa su kao takve rizične, posebno u predizbornoj godini.

Time javni dug dostiže razinu od oko 50 posto BDP-a, koja nije visoka u odnosu na prosjek zemalja EU, ali je zabrinjavajuća s obzirom na dinamiku njegovog rasta, visoku poreznu presiju, izloženost valutnom riziku te potrebu budućeg ostvarivanja primarnog suficita kako bi se taj dug stabilizirao u uvjetima relativno niskog ekonomskog rasta, upozorava Rohatinski.

Na pitanje u kolikoj je mjeri inozemna zaduženost hrvatske države, poduzeća i banaka (od oko 44,6 milijarde eura) zabrinjavajuća, guverner je napomenuo da je s obzirom na visinu i ročnost inozemnog duga te stupanj euriziranosti financijskog sustava, vanjska ranjivost hrvatske ekonomije, po definiciji, zabrinjavajuća.

To pokazuju i svi testovi održivosti vanjskog duga pri čemu bi, očekivano, najteže posljedice proizašle iz snažne jednokratne deprecijacije tečaja. Iz tih razloga HNB je godinama vodio politiku usporavanja inozemnog zaduživanja, koja nije uvijek nailazila na razumijevanje ni u zemlji ni u inozemstvu s obrazloženjem kako još postoji prostor za povećanje zaduženosti bez većeg rizika.

Međutim, kako što pokazuju iskustva zemalja koje su ranije iskusile financijske i valutne krize, u praksi ne postoji nikakva "kritična granica" ispod koje je zemlja relativno sigurna od mogućnosti nastanka krize, kao ni jedinstveni "okidač" koji aktivira takvu krizu. Sve to ukazuje na potrebu krajnjeg opreza, kazao je Rohatinski.