Zagrebački kvartet; Foto: Dražen Župić Sudeći po sve većem broju štovatelja kvartetskog zvuka, promjene na bolje vezat će se uz najkvalitetniji hrvatski komorni sastav. U prosvjetiteljski se uzlet društva (još uvijek) ne bi usudio vjerovati, no izvjestan je pomak za Zagrebački kvartet već napravljen. Naime, diskografska je agencija Spona od nedavno preuzela bitan promocijski dio Zagrebačkog kvarteta, a u naredno će vrijeme pokušati osmisliti suvremeni oblik propagande prilagođen vremenu u kojem živimo.

Drugi koncert iz ovogodišnjeg ciklusa Zagrebački kvartet & HGZ, sinoć je predstavio učenike glazbene škole Pavla Markovca (Marko Glogović i Josip Pavlek - violine, Dagmar Korbar - viola, Ivan Stjepan Marinić - violončelo) koji su, kao svojevrsnu uvertiru, izveli Gudački kvartet u C-duru hrvatskog violinista i skladatelja Franje Krežme (1862-1881). Nesretni je Krežma preminuo već u 19-oj godini nakon što je obolio od upale uha, a svijetu je ostao poznat kao najmlađi student Glazbenog konzervatorija u Beču kojeg je upisao s 9 i završio s 13 godina (!). Mladi su pak polaznici poznate zagrebačke glazbene škole prikazali uvjerljiv nastup, solidnu komunikaciju i simpatičan dječji sram izazvan srdačnim pljeskom kojim su bili ispraćeni.

Savršeno odabranim programom u dva su se bloka predstavili članovi Zagrebačkog kvarteta; Gudačkim kvartetom, op.1 br.3 (Hob.III:3) Josepha Haydna (1732-1809) u nastavku s Quartettsatzom u B-duru, op.posth. Petra Iljiča Čajkovskog (1840-1893), te Gudačkim kvartetom ¨Poziv, pjesma i igra¨, op.16 Jakova Gotovca (1895-1982) vezanom s Quartettsatzom u c-molu Franza Schuberta (1797-1828). Kvartete Haydna i Gotovca moglo se povezati poznatom motivikom s naših prostora. Haydnova sklonost upotrebi dijelova hrvatske glazbene baštine, očitovala se u drugom Menuetu i Prestu peterostavačne skladbe, gdje je besprijekorno obrađena tema nalikovala onoj iz božićnog napjeva ¨U to vrijeme godišta¨. Gotovac je s druge strane jaku poveznicu s domaćim folklorom njegovao kroz cjelokupan opus, a u svom se vedrom kvartetu domišljatim i muzikalnim glazbenim slogom postupno približavao idili narodnog plesa i igre.

Najupečatljiviji je dojam na publiku ipak ostavio Quartettsatz u B-duru, P. I. Čajkovskog. Uvodni su taktovi dugih tonova (piano pianissimo) stvorili jake akorde sa zavodljivim ruskim melodijskim efektom, a trodijelna je forma otkrila i bogato uređen središnji stavak (Allegro con moto). Glazbena se priča završila sjajnom reminiscencijom na početni Adagio misterioso. Sličnom strukturom poslužio se i Franz Schubert počevši i završivši Quartettsatz u c-molu istovrsnim glazbenim materijalom, dok je vještim suprostavljanjem i razradom komplementarnih tema (u c-molu i As-duru) stvorio asocijaciju na raznolikost ostavština Mozarta i Beethovena.

Složene nijanse i detalje svih odabranih djela članovi su Zagrebačkog kvarteta predočili s potrebnom uigranošću i tonskim skladom, a visoka će ¨prosječna izvedbena razina¨ četvorice zagrebačkih umjetnika i ubuduće biti temelj velikog komfora osmišljavanja programa. Već se na idućem koncertu (21.12.2010.) očekuje Mozartovo popularno djelo Mala noćna muzika (KV 525) ispred Mahlerovog Klavirskog kvarteta u a-molu, te djela J. Straussa u obradama A. Weberna i A. Schönberga. Gošća na glasoviru bit će Ida Gamulin.