ČELNI ČOVJEK MOL-a Zsolt Hernadi želi svoju kompaniju zaštititi od mogućeg spora s RusijomPrijedlog mađarske naftne kompanija MOL da odustane od obveze hrvatske vlade da preuzme Inin plinski biznis, te zuzvrat od Hrvatske dobije milijardu kuna vrijedan udjel u Janafu, pokušaj je mađarske kompanije da svoje poslovanje zaštiti od mogućih problema s opskrbom nafte koji joj prijete zbog neriješenih odnosa s ruskom naftnom kompanijom Surgutneftegaz. Naime, Surgutneftegaz je još 2008. od austrijskog OMV-a kupio 21-postotni udjel u vlasništvu MOL-a, no dosad se još nije uspio upisati u knjigu dioničara niti ostvariti prava u kompaniji koja mu temeljem tog vlasništva pripadaju.

U MOL-u su ulazak Surguta u vlasničku strukturu svoje kompanije okarakterizirali kao pokušaj neprijateljskog preuzimanja, a upis u knjigu dioničara odbili pod objašnjenjem kako Surgut prvo mora otkriti svoju vlastitu vlasničku strukturu, u kojoj je navodno i ruski premijer Vladimir Putin osobno. Uslijedio je pravni spor, koji je završio prije nekoliko dana odlukom mađarskog visokog prizivnog suda kojom je odbijena žalba ruske kompanije, a u Surgutu su najavili žalbu europskim sudovima i zatražili zaštitu od europske komisije. U međuvremenu, u nekoliko su se navrata vodili pregovori između mađarske vlade i ruske tvrtke oko mogućeg otkupa udjela, ali bez uspjeha.

Usred toga, relativno neprimjećeno je u europskim medijima prošao intervju Mihaila Arustamova, prvog potpredsjednika ruske državne tvrtke Transneft objavljen u ruskim medijima u kojem je Arustamov najavio kako će ruske naftne kompanije smanjiti količine nafte koje u Europu transportira putem naftovoda Družba. Radi se o glavnom ruskom naftovodu za opskrbu Europe koji je izgrađen prije tridesetak godina. Preko tog naftovoda vrši se opskrba gotovo svih europskih država. Družba je podijeljena na dva ogranka, sjeverni koji se iz Rusije preko Bjelorusije nastavlja u Poljsku, Njemačku i ostatak Europe, te južni koji služi za opskrbu Češke, Slovačke i Mađarske. Arustamov je svoju izjavu obrazložio činjenicom da je Rusija dovršila gradnju dva važna naftovoda, istočno- sibirskog naftovoda koji će služiti za opskrbu Kine, te druge cijevi baltičkog naftovoda koja omogućava bolju opskrbu sjeverne Europe.

Završetkom tih naftovoda, te luke Ust Luga u okolici St. Peterburga Rusija je dobila mogućnost da maksimalno smanji opskrbu preko naftovoda Družba, te stoga i ovisnost o glavnim tranzitnim državama Bjelorusiji i Ukrajini. Ipak, na taj način Rusija je dobila mogućnost da bez pretjerane štete smanji isporuke nafte u južnom kraku Družbe, te na taj način izvrši pritisak na MOL da dopusti Surgutneftegazu ulazak u svoju vlasničku strukturu. Naime, dvije ključne MOL-ove rafinerije u mađarskom gradu Százhalombatti i slovačkoj Bratislavi opskrbljuju se isključivo preko naftovoda Družba, pa bi prekid opskrbe ili smanjenje kapaciteta za njih rezultiralo ozbiljnim problemima.

Predviđanja o takvim događajima nisu bez uporišta u prošlosti. Slična situacija dogodila se sredinom 2008. u Češkoj nakon što je ta država s SAD-om potpisala ugovor o gradnji antibalističkog štita, čemu se Rusija protivila. Već sljedećeg tjedna, pod obrazloženjem tehničkih problema, ruski Transneft praktički je prepolovio isporuke sirove nafte za Češku, što je tamošnje rafinerije dovelo do kolapsa, izazvalo nestašicu naftnih derivata na tamošnjem tržištu i rezultiralo milijunskim štetama za češko gospodarstvo. Takav režim opskrbe potrajao je oko mjesec dana, pa je zato logična zabrinutost Mađara kako bi se Rusi na sličan način mogli početi ponašati i prema njima zbog nesuglasica oko situacije s Transneftom.

S druge strane, logično rješenje takvog problema za MOL bi bilo da osigura opskrbu svojih rafinerija iz drugog smjera, a za to je idealan Janaf. Na taj način nafta bi se tankerima dopremala u Omišalj, a potom Janafovim naftovodom do mađarskog sustava, te na kraju u MOL-ove rafinerije. Problem je u tome što se pomoću Janafa, osim Ininih rafinerija u Sisku i Rijeci vrši i opskrba rafinerija u Bosanskom Brodu i Pančevu, pa je pitanje bi li MOL mogao dobiti kapacitete koliki bi mu eventualno trebali u slučaju da dođe do problema u opskrbi iz Rusije. Upravo zato, MOL-ov zahtjev za vlasnički udjel u Janafu može se smatrati pokušajem te kompanije da osigura stabilno poslovanje u budućnosti, odnosno pokazateljam kako je Hrvatska trenutačno kolateralna žrtva ruskomađarskog energetskog sukoba.