Ugledni gosti na Gospodarskom forumuU organizaciji Hrvatske gospodarske komore jučer je održan Gospodarski forum Hrvatske i Srbije u Kristalnoj dvorani Hotela Westin. Na Forumu su sudjelovali hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović te predsjednik Republike Srbije Boris Tadić. U prostorijama HGK održani su individualni poslovni razgovori 70 predstavnika tvrtki iz Srbije zainteresiranih za mogućnosti poslovanja i investiranja u Hrvatskoj s predstavnicima više od 100 hrvatskih tvrtki.

Otvarajući gospodarski Forum predsjednik HGK Nadan Vidošević podsjetio je na prvi veliki poslovni susret hrvatskih i srpskih gospodarstvenika u Beogradu koji je osobno predvodio prije 10 godina, kada je naglasio kako više nema bratstva i jedinstva, ali postoje vječni hrvatski i srpski interesi koji ne smiju biti suprotstavljeni.

"Od tada se robna razmjena između dviju zemalja povećala 24 puta, mnogo je napravljeno i na investicijskom planu, a potrebno je postići i više oblike suradnje te zajedničko djelovanje na trećim tržištima", naglasio je Vidošević dodavši kako je veliki uspjeh ostvarenih 1,2 milijarde USD ukupne robne razmjene Hrvatske i Srbije pretprošle godine. Također je napomenuo kako smo imali zajedničke reference na brojnim tržištima s kojih su ostala poznanstva i kontakti, osobito od tisuća studenata školovanih u bivšoj državi, što to je veliki kapital.

Vidošević je naglasio kako se djelovanja komora s područja bivše Jugoslavije nikada nisu bila politički uvjetovana, već naprotiv, predsjednici komora regije imaju običaj dva puta godišnje sastajati se i raditi na unapređivanju gospodarskih aktivnosti među državama.

"Svako radno mjesto koje se očuva ili otvori znači i prosperitet naroda i ljudi, a samo zajedničkom suradnjom možemo postati relevantan čimbenik na međunarodnoj sceni", rekao je Vidošević.

Predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin također je naglasio kako su razgovori gospodarstvenika važan poticaj povećanju i unapređivanju odnosa dviju zemalja. U međusobnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Srbija bilježi deficit u robnoj razmjeni, ali on se može uravnotežiti. Također, napomenuo je, treba postići i više oblike suradnje te zajedničke investicije kao uvjet nastupa na trećim tržištima, gdje smo u prošlosti bili prepoznatljivi.

"Važno je u okviru CEFTA-e ukinuti postojeće necarinske barijere te ne uvoditi nove, ali i liberalizirati sektor usluga, osobito u području prometa i javne nabave", naglasio je Miloš Bugarin.

Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić napomenuo je kako ne postoji dobra politika koja nije utemeljena na proizvodnji, te je podsjetio da obje zemlje boluju od sličnih „kroničnih bolesti" kao što su deficit, loši pokazatelji uvoza i izvoza, visoka razina zaduženosti, veliki socijalni pritisci i očekivanja da će država rješavati sve probleme, pa je stoga politička i gospodarska suradnja još važnija. Suradnja Hrvatske i Srbije važna je za odnose u regiji, a koraci koje danas poduzimamo otvaraju novi prostor suradnje, napomenuo je predsjednik Tadić te naglasio važnost suradnje na području obrazovanja i ulaganja u znanost, što je doprinos i tehnološkom razvoju.

"U vrijeme svjetske krize Hrvatska i Srbija bile su na rubu ekonomskog sloma zbog pogrešne strukture naših gospodarstava koja su više uvozno, a manje izvozno orijentirana te su nekonkurentna i sa stopama rasta koja su oslonjena na rast domaće potrošnje", naglasio je predsjednik Tadić dodavši kako je potrebno mijenjati strukturu i orijentaciju proizvodnje te se usmjeriti prema visokim tehnologijama.

"Pretpostavka za to je korištenje zajedničkih resursa, jer pojedinačno nemamo dovoljno resursa ni za nastupe na europskim tržištima u proizvodnji hrane, a kamoli kada je u pitanju visoka tehnologija", rekao je Tadić te dodao kako postoje veliki kapaciteti u obrambenoj industriji, a suradnja može značajno napredovati u softverskoj industriji, IT sektoru te graditeljstvu.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović rekao je kako više nema političke opstrukcije suradnje dvaju gospodarstava, jer je to vrijeme prošlo.

"Istina je da su pojedine srpske tvrtke bile diskriminirane na natječajima u Hrvatskoj, kao što je bilo i diskriminacije hrvatskih tvrtki u Srbiji, no naša je zadaća da ubuduće spriječimo takvu diskriminaciju i proširimo svijest kako samo zdrava tržišna utakmica može dati dobar rezultat. U hrvatskoj javnosti, pa i u srpskoj, postoje mišljenja da ulaganja iz Srbije nisu dobrodošla, no ja to poričem, sva ulaganja u Hrvatsku su dobrodošla, uključujući i ona iz Srbije", naglasio je predsjednik Josipović.

"Hrvatska i Srbija mogu pojačati suradnju u energetici, kemijskoj industriji, metalurgiji, transportu i plasmanu naftnih derivata, opremanju industrijsko-energetskih kompleksa, proizvodnji lokomotiva i vagona, plasmanu poljoprivrednih strojeva i opreme, proizvoda humane i veterinarske farmaceutike i dr.", istaknuo je predsjednik Josipović dodavši kako je prirodno područje suradnje i poljoprivreda.

"Srbija je s hrvatskog aspekta odlična baza za uvoz svježeg voća i povrća za našu prehrambenu industriju, a Hrvatska ima resurse koji su komplementarni onima u Srbiji", dodao je predsjednik Josipović.

"Obje su zemlje iz bivše Jugoslavije baštinile gospodarski sustav koji nije bio tržišno orijentiran, no imale su i gospodarske subjekte koji su ostvarivali sjajne rezultate na svjetskom tržištu, pogotovo u zemljama tzv. nesvrstanog ili trećeg svijeta. Dosad smo premalo koristili iskustva iz tog razdoblja, što je primjer kako je ideologija upropastila odlične šanse gospodarstvu jer je na suradnju s nekim zemljama bačena stigma, no i to je vrijeme prošlost jer smo i tu došli pameti", ocijenio je predsjednik Josipović.

Ministar trgovine i usluga Republike Srbije dr. Slobodan Milosavljević, govoreći o srpskom gospodarstvu, naglasio je važnost geostrateškog položaja Srbije i paneuropskih prometnih koridora X i VII. Od 2000. do 2008. godine Srbija je ostvarila stope rasta od gotovo šest posto, a lani je u krizi imala negativnu stopu BDP-a 2,8 posto. No, već ove godine dolazi do oporavka gospodarskih aktivnosti te se očekuje rast od dva posto, rast industrije pet posto te rast izvoza 20 posto.

Srbija ostvaruje 54 posto vanjskotrgovinske razmjene s EU te sa ZND-om i CEFTA-om. Ponajviše uvozi iz Ruske Federacije, Njemačke, Italije i Kine, a izvozi u BiH, Njemačku i Italiju. Smatraju kako poslovnu suradnju trebaju više proširiti na afričke, azijske i druge zemlje. Osim sa zemljama CEFTA-e, slobodnu trgovinu ostvaruju s Ruskom Federacijom, Bjelorusijom, Kazahstanom, Turskom, EFTA-om, rekao je Milosavljević te je naglasio kako Srbija ima povoljan porezni sustav te pružaju financijsku podršku stranim investitorima sa 10.000 eura za svako otvoreno novo radno mjesto. Među važnim investitorima u Srbiju su i hrvatske tvrtke s pola milijarde eura. Prostor za suradnju postoji i za hrvatske proizvođače autodijelova, a potencijali su i u području strojogradnje, elektroindustrije, energetike, kožno-prerađivačke industrije, tekstilne, drvne te agroindustrije, naglasio je ministar Milosavljević.

Hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač naglasio je prioritete hrvatske politike - punopravno članstvo RH u EU, program gospodarskog oporavka te borbu protiv korupcije. Važno je i rješavanje pitanja brodogradnje, gospodarske grane koju Hrvatska ne želi ugasiti već je želi učiniti profitabilnom i održivom prema tržišnim načelima. Ministar Popijač je srpskim gospodarstvenicima predstavio katalog planiranih investicijskih projekata u energetiku - 18 projekata od 3,9 milijardi eura, turizam - pet projekata od 1,4 milijarde eura, vodno gospodarstvo - četiri projekta od 4,3 milijarde eura te prometnu infrastrukturu - tri projekta od 4,3 milijarde eura, a u tim će ulaganjima sudjelovati i privatni investitor