Foto: IlustracijaDiplomatski razgovori „oči u oči“ i tajni izvještaji, pisani isključivo na pisaćem stroju, mogli bi se vratiti u modu. Posljednje objavljivanje tajnih dokumenata američkih diplomata ponukalo je njih i njihove kolege širom svijeta da se zapitaju: da li je elektronska komunikacija u diplomaciji preporučljiva? „Mi znamo kako elektronski podaci nikada nisu sigurni kao podaci koje čuvamo na papiru“, kaže Janet Hoffman, internet analitičarka berlinskog Centra za Društvena Istraživanja, koja također radi kao stručnjak Komisije za Internet, u njemačkom Parlamentu.„Elektronski podaci nisu 100 posto sigurni, čak ni u obliku šifre, jer mogu biti dekodirani,“ upozorava Janet Hoffman.

Elektronska komunikacija nema alternativu

Ipak, stručnjaci za on-line komunikaciju smatraju kako vraćanje starim metodama diplomatske komunikacije, poput telefonskih razgovora i čuvanja osjetljivih informacija isključivo na papiru, nije riješenje. „Mislim kako kod telefonskih razgovora imamo isti ili bar sličan problem. Sve više telekomunikacijskih mreža signal prenose putem interneta, što nas dovodi do suočavanja s istim pitanjem sigurnosti“, kaže Janet Hoffman.

Usprkos nedostacima, nemoguće je izbjeći elektronsku komunikaciju, smatra Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u. „Prednost elektronske komunikacije je brzina, a nedostatak to što je mnogo teže zaštiti informacije. Ali, ako se odlučite na povećanje sigurnosti podataka tako što ćete voditi razgovore ’oči u oči’ ili sve zapisivati na papir, onda značajno gubite na brzini“, kaže Volker.

Ugrožena razmjena podataka

Mnogo važnije pitanje od budućeg načina komunikacije među diplomatima jest ugroženost razmjene podataka vlada širom svijeta. Nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. godine, suradnja vlada, obavještajnih službi i različitih nacionalnih agencija značajno se povećala, kako bi se zajednički borili protiv terorizma. Glavna ideja je bila stvaranje šire slike problema, kako bi se efikasnije djelovalo protiv terorista, ali i organiziranog kriminala. Sada je ta suradnja ugrožena, smatraju analitičari, jer će nakon WikiLeaksa državni uzvanici, političari, ali i ugledni poslovni ljudi dobro razmisliti prije nego što podjele informacije sa svojim partnerima. Međusobno povjerenje je ugroženo, što bi moglo rezultirati skrivanjem podataka.

„Nema sumnje da će doći do zaziranja u razmjeni informacija“, kaže Kurt Volker. „Ljudi će sada opreznije gledati na nastale situacije, a s obzirom na okolnosti, zaključit će kako treba pojačati zaštitu tajnih podataka.“ Neke vlade su već najavile da će ponovo razmotriti načine na koje skupljaju, čuvaju i dijele informacije. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama broj ljudi koji imaju pristup osjetljivim informacijama bit će značajno smanjen. Da li nam prijeti situacija u kojoj će potreba za tajnošću i sigurnošću podataka ugroziti međunarodnu borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala? „Iskreno, ja mislim da je to pretjerana reakcija“, kaže Volker.„ Najvažnije je da imamo pristup informacijama, ali i da ih mudro koristimo. Trik je u tome da se radi na međusobnom povjerenju, kako bi bili uvjereni kako su podaci na sigurnom.“