Bart de WeverU Belgiji postoji duboki jaz između Flamanaca na sjeveru i Valonaca na jugu. Belgija se 1830. godine odvojila do Nizozemske i od tada je monarhija. Nizozemski jezik je važio kao jezik Nizozemaca, podanika, seljaka i upotrebljavan je uglavnom u sredinama gdje je stanovništvo bilo brojnije, a govorili su ga i siromašniji Flamanci. Koristio se i u osnovnim školama ali se u višim razredima govorio francuski jezik.

Nešto obrazovaniji građani sa flamanskog sjevera su se protivili potčinjenosti svog, nizozemskog jezika. Tako se s vremenom počeo formirati "Flamanski pokret." 1873. godine je napravljen veliki napredak jer je vlada usvojila nekoliko zakona o korištenju jezika. Ti zakoni omogućili su Flamancima da nizozemski jezik koriste u korespondenciji s institucijama, sudovima ali i u višim razredima škole. Valonci su se kao protupokret organizirali krajem 19. stoljeća.

Spor oko jezika

Spor oko korištenja jezika u Belgiji postoji i do danas. Samo je glavni grad - Bruxselles, izuzetak i ne pripada niti jednoj regiji, iako se geografski nalazi u Flamaniji. Regija Bruxelles je dvojezična i pored Valonije i Flamanije predstavlja treću regiju u Belgiji.

Flamanija je jedna od najbogatijih regija u Europskoj uniji s gotovo zanemarivom brojkom nezaposlenosti, dok je nezaposlenost u Valoniji, kao i u regiji Bruxelles, izuzetno velika. Flamanci čine više od 60 posto stanovništva Belgije, ali drže čak 80 posto bruto nacionalnog dohotka.

Stručnjaci smatraju da bi podjela imala teške posljedice zbog međuzavisnosti Flamanije koja ima šest milijuna stanovnika, Valonije, frankofonog dijela sa 3,5 milijuna stanovnika, i bruxelleske regije koja ima milijun stanovnika. "Valonci bi izgubili najviše zato što su najsiromašniji", ističe ekonomist Rober Dessan.

Moguće posljedice

Sudbina Bruxellesa, „ekonomskih pluća zemlje" također koči "razvod" Belgijanaca. Na političkom planu, podjela Belgije bi imala mnogo veće posljedice na cjelokupnu europsku ideju o ujedinjavanju različitih naroda nego što je to bila podjela Češke i Slovačke. Belgija u kojoj se sjedište institucija Europske unije, jedna je od zemalja osnivača Unije.

Nakon izborne pobjede Novog flamanskog saveza (NVA) počeli su razgovori o sastavu buduće belgijske vlade. Šef ove belgijske stranke, Bart de Wever smatra da Belgija kao država "nestaje", a da provođenje neophodnih reformi u zemlji sprečavaju Valonci, odnosno socijalisti koji su njihova najjača partija.

De Wever je također istaknuo da njegova stranka neće ući u novu vladu jer bi time riskirala da izgubi sljedeće izbore. Na parlamentarnim izborima u Belgiji 13. lipnja pobjedile su flamanska stranka Novi flamanski savez i Socijalistička partija koju podržavaju Valonci. Od tada u Belgiji traju pregovori za formiranje koalicijske vlade.