Daniel SrbPredsjednik HSP-a Daniel Srb izjavio je na konferenciji za novinare u Virovitici da vladin program gospodarskog oporavka u 300 dana, koliko je prošlo od njegove objave, nije postigao željene učinke.

Najvažniji uzrok neuspjeha, ustvrdio je, poremećeni su odnosi unutar HDZ-a, koji su preneseni na nacionalnu razinu. "To je dovelo do blokade državne administracije i državnih tvrtaka koje su trebale biti poluga gospodarskog oporavka i osigurati nova zapošljavanja", dodao je.

Smanjena je industrijska proizvodnja, nezaposlenost raste, kao i vanjski dug te nelikvidnost, napomenuo je Srb i istaknuo da su investicije koje je vlada nedavno predstavila dobrodošle, ali nisu dovoljno pripremljene kako bi ove godine postigle uspjeh.

Kao neuspjehe vladina programa istaknuo je Zakon o potpori očuvanja radnih mjesta, koji je, ustvrdio je, nakon godinu dana provedbe spasio samo 27 radnih mjesta, a istodobno ih je ugašeno oko 10.000. Program potpore pri kupnji stanova također, rekao je Srb, "nije imao efekata kao ni spajanje raznih državnih agencija".

Predsjednik virovitičko-podravske podružnice HSP-a Zvonimir Šimić istaknuo je da je vlada svojim programom gospodarskog oporavka najviše zakinula Slavoniju. Program koji je bio najavljen kao srce i mozak vlade, ustvrdio je Šimić, pokazao je da "niti mozak radi, niti srce kuca za Slavoniju".

Predsjednik HSP-ova ogranka iz Orahovice Tomislav Matek istaknuo je da bi se vladin program mogao nazvati "programom gospodarskog nazadovanja". HSP, rekao je, smatra da se državna imovina ne smije davati u dugogodišnje koncesije te da je u izbornoj godini "svaka netransparentna odluka ekonomski pogubna".

Umjesto davanja koncesije nad Hrvatskim šumama HSP predlaže vladi da u pregovorima s EU-om uvjetuje financiranje razminiranja šuma iz pretpristupnih fondova. Tako bi se, smatra HSP, povećala i drvna masa čijom bi se preradom ojačala drvna industrija i omogućilo otvaranje 10.000 radnih mjesta.

Rješenje za izlazak iz gospodarske krize HSP, među ostalim, vidi u restrukturiranju državnih tvrtaka radi veće produktivnosti, a država, istaknuo je Matek, treba izaći iz vlasničke strukture poduzeća u kojima ima više od 25 posto udjela. Tako bi se, zaključio je, rasteretila vlasničkih obveza, a ujedno bi smanjila i utjecaj na upravljanje.