Pogled na Cvjetni trg Tomislav Horvatinčić građanima će 7. travnja predstaviti svoj novi centar, koji najavljuje kao novo okupljalište Zagrepčana i 'centar kakav Zagreb nema, u kojem će svi uživati'“Ovdje će se preseliti zagrebačka špica - nakon što nas je napustio Čarli, nestalo je mjesta na koje čovjek može doći sam i uvijek nekoga sresti. Zagrebačka špica kakvu znamo od nekada je praktički nestala, a cijeli centar se raspršio po sadržajima i ljudima. Gospodski Zagreb sa svojim šarmom kakav svi znamo odavno je iščezao. Zagreb bi mogao biti kao bilo koja uspješna europska metropola i potrudit ću se da u ovom centru to i bude. Od Frankopanske do Petrinjske, od Ilice do Masarykove želim za građane s ostalim ugostiteljima organizirati tjedne mode i gastronomije, noći u kojima dućani rade do dva-tri sata ujutro, u kojima se organiziraju ulične predstave, okupljaju glumci, akrobati, pjevači, slikari, pjesnici, i u kojima se daje popust na kave, šampanjce, vina, garderobu, želim sa susjednim lokalima oživiti središte grada i pozvati građane da se vrate. Siguran sam da će svi biti zadovoljni te da će Cvjetni postati novo okupljalište građana, centar kakav je Zagrebu dosad nedostajao i u kojem će svi moći uživati, i to onako usput.”

TAKO ZAGREBAČKI poduzetnik Tomo Horvatinčić vidi središte Zagreba nakon 7. travnja, kada se nakon pet i pol godina borbe s birokracijom, zakonima, prosvjednicima i kritikama raznih udruga otvara njegov najveći dosadašnji projekt – centar Cvjetni. Iako se to u nekim trenucima možda činilo upitnim, iako je u jednom trenutku pod utjecajem svoje majke zabrinute za njegovo zdravlje razmišljao i o tome da odustane, Tomo Horvatinčić uspio je privesti kraju realizaciju svog najvažnijeg projekta do sada. Vidno uzbuđen, dočekao nas je u rezidencijalnom dijelu centra koji se ubrzano dovršava, u koji su upravo trebali stići šleperi puni bilja iz Italije za uređenje vrtova koji će pripadati luksuznim stanovima na vrhu Cvjetnog trga. Nakon što nam je objasnio funkciju triju malih bazena na vrhu zgrade, koji će propuštati svjetlo u ogromne staklene bunare koji se protežu kroz sve tri etaže centra i koji će u interijeru stvarati poseban svjetlosni efekt, krenuli smo u gotovo dvosatni obilazak centra. Neumorno se probijajući kroz radnike i preskačući građevne materijale, Horvatinčić nas je doveo do visokog prizemlja, pokazujući nam slaganje robe u prostranoj prodavaonici švedskog brenda H&M, koji će se u centru Cvjetni protezati na tri etaže i 2000 kvadrata.

“MODNIM BRENDOVIMA, koji su s 80 posto prostora najzastupljeniji u Cvjetnom, na neki način smo podredili dan otvaranja, jer u modnoj industriji je bitno kolekciju proljeće-ljeto plasirati najkasnije dva tjedna prije Uskrsa, a uz to H&M uvijek svoje dućane otvara četvrtkom pa se dobro poklopilo. Da to nismo uspjeli organizirati, zakupci u centru i mi s njima morali bismo čekati do rujna, kada dolazi nova kolekcija. Radi se bez prekida u tri smjene, ali idući tjedan će sve biti gotovo kao što je planirano”, govori Tomo Horvatinčić, provodeći nas kroz etaže centra koji iz minute u minutu mijenja svoj izgled, objašnjavajući gdje će koji dućan biti. Guess, Trussardi, Porsche design i Apple samo su neki od mnogih koji će svoja vrata otvoriti već u četvrtak, a bit će i multi brend dućana s prestižnim markama poput Kenza, Ungara i Dolce & Gabbane. No iako još uvijek u prašini, pun radnika, već sada se jasno vidi kako će centar izgledati: svijetao, jednostavan prostor, poput nove ulice unutar objekta kojim dominiraju velike staklene površine, s nevjerojatnim pogledom na Cvjetni trg, neupitno će privlačiti mnoge. Dva restorana, dva noćna kluba i nekoliko kafića, najavljuje Horvatinčić, nudit će što nitko nema. “Tu, gdje je najbolji pogled, na tri etaže bit će atraktivan noćni klub, kafić i restoran u koje će građani moći navraćati do kasnih noćnih sati i opuštati se nakon radnog vremena. Restoran će po kvaliteti i ponudi sadržaja biti između Schwarzen Kameela u Beču, restorana Cove u Milanu i Harry’s Bara u Veneciji. Želim postići to da ovamo može doći i netko tko želi ekskluzivnu večeru, ali i netko tko želi pojesti odličan rižoto za 50 kuna. Ponuda kafića ne smije biti kao i drugdje, standardna Coca-Cola, Cedevita, kava i to je to. Građanima želim ponuditi nešto bolje i drugačije, ono što ne mogu pronaći na svakome mjestu: razne svježe cijeđene sokove, maštovite kombinacije, fine male zalogaje, sve ono čega u Zagrebu uglavnom nedostaje”, govori stojeći ispred staklene stijene ispod koje se kao na dlanu prostire Cvjetni trg.

JEDINO JE JOŠ PITANJE kako će se to novo okupljalište Zagrepčana, kako ga je Horvatinčić ULAZ U PODZEMNU GARAŽU, za koju Horvatinčić kaže da neće povećati prometnu gužvu u Gundulićevoj i okolnim ulicama, nego da će je smanjitizamislio, zvati. Naime, arhitekt Boris Podrecca, koji je projektirao centar, na jednom je od svojih nacrta projekta na pročelje tog glavnog lokala u centru ucrtao veliko slovo G. Iz toga je proizašla ideja da ga se nazove G point, G točka, i to je valjda zadnja stvar oko koje se Horvatinčić još dvoumi. Druga faza projekta Hoto Grupe podrazumijeva izbijanje centra Cvjetni na Gundulićevu ulicu, na mjestu Stomatološkog fakulteta. Kada se raspiše natječaj za kupnju zgrade fakulteta, Hoto Grupa će se, kaže, javiti na njega. Treća faza će, najavljuje, biti izbijanje prolaza na Ilicu kod zatvorenog restorana “Split”, što također stoji u GUP-u, ali ističe da je to također trenutačno samo budućnost. Spuštajući se kroz garažu, iz nivoa u nivo, Horvatinčić uzbuđeno objašnjava: “Ovo je garaža sa širinom parkirnih mjesta od tri metra. Parkirna mjesta su šira nego drugdje, mogli smo možda 100 mjesta više osigurati unutra kao i drugi, ali htjeli smo da i to bude na visokoj razini. Ovako se bez problema mogu uparkirati i najgori vozači i nitko nikome neće ogrepsti vrata. Sve će se odvijati u garaži, i dovoz robe, i odvoz smeća, zato je garaža toliko visoka i široka da u nju odjednom može ući nekoliko kamiona. Neće biti stvaranja gužvi na Cvjetnom trgu ili okolnim ulicama, sve će se događati unutar Cvjetnog. Garaža ima šest etaža i svaka je u drugoj boji radi lakšeg snalaženja. Asfalt na ulaznoj rampi će zimi biti grijan pa neće biti proklizavanja, a već na izlasku iz garaže planiramo postaviti sinkronizirani semafor koji će u jednome intervalu puštati po šest automobila, tako da vozači ne moraju čekati zeleno na Gundulićevoj pod ručnom, izlijetati na slijepo preko pješačkog prijelaza ili naglo ‘šlajfati’ gumama ispod stanova stanara kraj ulaza u rampu.” Garaža ima 106 privatnih i 320 javnih mjesta i njome će, u početku, upravljati jedna od njegovih tvrtki, a kasnije će vidjeti hoće li upravljanje nekome prepustiti. Cijena parkinga će, kaže, biti manja nego u prvoj zoni, što bi građanima koji se parkiraju u centru trebalo dodatno olakšati novčanike. Tvrdi da ona neće povećati prometnu gužvu u Gundulićevoj i okolnim ulicama, nego da će je smanjiti: “Gotovo polovina automobila u centru grada nepotrebno kruži tražeći mjesto. Otvaranjem ove garaže njih će se reducirati na cesti i time će se ne samo smanjiti gužva, nego i količina ispušnih plinova. Da bi rasteretio Ilicu i Varšavsku, Grad je dao na razmatranje prijedlog da Gundulićeva postane dvosmjerna ulica. Tako bi vozila iz garaže Cvjetnog mogla ići i desno na Ilicu i lijevo na Masarykovu ili Hebrangovu. No nije problem u Gundulićevoj, čep se stvara zbog postojanja samo jedne trake u Ilici te na pješačkom prijelazu u Frankopanskoj, i te probleme treba riješiti.” Na privatni dio garaže je posebno ponosan: u njega se neće moći ulaziti, a uz svaki stan, ovisno o veličini, idu 2, 3 ili 5 parkirnih mjesta. Ulazna rampa prepoznavat će registarske tablice stanara, koji će karticom otvarati vrata privatnog dijela garaže, vrata vlastite garaže, ulaz u lift te ulaz u stan. Na takvom će nivou biti kompletna oprema svih Horvatinčićevih stanova. Luksuzno opremljenih stanova bit će 56, a samostojećih penthousea na krovu zgrade pet. Cijena će im biti od pet do šest i pol tisuća eura po kvadratu, plus PDV. Vlasnici stanova će na etaži +2 imati zajednički vrt s četiri jezera, a pojedinačni vlasnici penthousea će na vrhu zgrade imati vlastiti park i okućnicu.

TIME JE HORVATINČIĆ redefinirao pojam stanovanja u staroj gradskoj jezgri - osim rijetkih slučajeva, živjeti u tako uskom centru dosad je podrazumijevalo neriješeno pitanje parkiranja, život u stoljetnim zgradama s dotrajalim instalacijama te nemogućnost posjedovanja okućnice i zelenih površina. Stambeni dio Horvatinčićeva projekta omogućio je sve to, promijenivši zagrebačko tržište nekretnina. Interesa za stanove, kaže, ima, te već postoji lista zainteresiranih koji će ih uskoro moći doći pogledati. Oprema za stanove je stigla, ali još nije ugrađena, a za kupnju su, kaže, najviše zainteresirani “povratnici, nasljednici i sportaši”. Pet i pol godina nakon što je započeo rad na ovom projektu, Horvatinčić kaže: “Priznajem da sam malo umoran, ali ne od gradnje nego od nekoliko tisuća članaka, negativnog medijskog pisanja i silnih neistina koje su izrečene. No ne bi ovaj projekt bio tako vrijedan da nije prošao kroz tako žučnu javnu raspravu i volio bih da se o svim projektima toliko raspravlja. Ipak, sve bih isto učinio ponovo. Jedino što bih prvo sjeo s protivnicima projekta, svim tim udrugama, i s njima sve riješio. Od kada sam 1990. preživio smrtonosnu bolest, drukčije doživljavam stvari i sve što mi se dogodi gledam isključivo kao plus. Pa tako i prosvjednike. Sve je bolje od kemoterapije.”

SADA I USKORO Stanari centra imat će na etaži 2 zajednički vrt s četiri umjetna jezeraSLJEDEĆI PROJEKT HOTO GRUPE nije ni blizu realizacije, a već je naišao na kritike. Na Krku je Hoto Grupa kupila više od 100 hektara poljoprivrednog zemljišta, s ciljem da se tamo izgradi ogroman turistički kompleks od 150 obiteljskih hotela, sa sportskim terenima i kongresnim dvoranama. U medijima je već optužen da jeftino kupljeno zemljište nakon prenamjene u građevinsko želi preprodati, na što kaže: “Ideja je na dva milijuna kvadrata između Valbiske i Pinezića, od kojih veći dio već imamo, napraviti mastodontski hotelijerski projekt, koji bi obuhvaćao i hotel za sportaše s ukopanim sportskim terenima. Zašto bi naši sportaši išli na pripreme u Španjolsku kad na Krku imamo sve uvjete za to? Drugi igrač golfa na svijetu projektirao nam je teren za golf, imamo 12 hektara za masline, još 12 za vinograde, teren za ovce, za siranu koja bi proizvodila autohtoni krčki sir... Kad država, Vlada, zakonodavci shvate da je taj projekt bitan za hrvatsko gospodarstvo, za turizam, za 1500-2000 novih radnih mjesta i kad nas pozovu da napravimo nešto što ne postoji u hrvatskoj ponudi, onda ćemo početi raditi. Moraju nam se nakloniti i dati općinske, županijske i državne garancije, jer je projekt zagarantiran, imam iza sebe poznati svjetski lanac hotela, moćnog turističkog operatora koji čeka da sa mnom uđe u projekt.”