Prijetnja šefu ine Premijerka Jadranka Kosor i predsjednik uprave Ine Zoltán Áldott, čija bi smjena mogla biti zatraženaProšlotjedno priznanje mađarske naftne kompanije MOL da kupuje dionice Ine moglo bi izazvati novu eskalaciju sukoba za kontrolu nad poslovanjem hrvatske nacionalne naftne kompanije. Naime, kako doznaje Nacional iz izvora bliskih hrvatskoj vladi, Vladini predstavnici u Nadzornom odboru Ine već na sljedećoj sjednici tog tijela zakazanoj za 11. svibnja predložit će temeljitu rekonstrukciju upravljačkog sustava u Ini, a moguće je da će biti zatražena i smjena predsjednika Uprave Ine Zoltána Áldotta.

Te infomacije za Nacional je dijelom potvrdio i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern koji kaže kako je aktualna raspodjela upravljačkih ovlasti i odgovornosti među visokim menadžerskim funkcijama u Ini neodrživa, a možda i nezakonita, te kako će Nadzornom odboru predložiti da ona bude analizirana i, ako je to potrebno, usklađena s važećim hrvatskim zakonima: “Ovakva upravljačka struktura ima puno nelogičnosti i to za Inu nije dobro. Primjerice, izvršni direktori kompanije u trenutnom sustavu imaju goleme operativne ovlasti, dok članovi Uprave, iako su po stručnoj kvalifikaciji njima nadređeni, faktički uopće nemaju izvršnih ovlasti. Mi imamo vrlo kvalitetne ljude u Upravi i nije dobro za kompaniju da ih se ne iskoristi u punom opsegu njihovih sposobnosti. S druge strane, aktualni model svakako nije najsretniji ni po pitanju mogućih sukoba interesa pojedinih visokih menadžera kompanije i zato ćemo predložiti detaljnu reviziju upravljačkih ovlasti i odgovornosti svih važnijih menadžerskih funkcija, od nižeg menadžmenta, preko odbora izvršnih direktora do uprave.” Iako Štern nije želio detaljnije govoriti o predloženim promjenama, ni o Ininim menadžerima ponaosob, u Vladi se neslužbeno može doznati kako spornim vide i angažman predsjednika Uprave Ine Zoltána Áldotta, te kako bi na sljedećem sastanku Nadzornog dobora mogla biti zatražena i njegova smjena.

Naime, u Vladi smatraju kako se Áldott nalazi u sukobu interesa jer osim pozicije predsjednika Uprave Ine paralelno obnaša i dužnost izvršnog potpredsjednika MOL-a za istraživanje i proizvodnju, te kako je tijekom proteklih godinu dana u više navrata bio u situaciji da su te njegove dvije funkcije suprotstavljene. Kao primjer toga navode se slučajevi pregovora između Ine i MOL-a o kupnji i prodaji plinskih i naftnih nalazišta u inozemstvu. Tako je prije nekoliko mjeseci MOL navodno želio kupiti Inino nalazište Hayan u Siriji, a u Vladi sad tvrde da je Áldott praktički bio u poziciji da istovremeno zastupa i kupca i prodavatelja. Slična situacija ponovila se i nekoliko mjeseci kasnije, samo što se tada pregovaralo oko prodaje MOL-ova sibirskog nalazišta Ini. Upravo zbog toga, Vlada bi preko svojih predstavnika u Nadzornom odboru mogla tražiti da Áldott ukoliko i dalje želi biti predsjednik Uprave Ine podnese ostavku u MOL-u ili obratno. Dođe li uistinu do takvog zahtjeva bit će to pouzdan znak da je sukob dvaju velikih dioničara Ine dosegnuo vrhunac i kako je hrvatska vlada odlučila institucionalnim putem pokrenuti borbu za kontrolu nad poslovanjem najveće hrvatske kompanije. Takav scenarij vjerojatno je posljedica prošlotjednog MOL-ova priopćenja kojim je ta kompanija faktički objavila kako povećava svoj vlasnički udjel u kompaniji, što bi s vremenom moglo dovesti i do preuzimanja većinskog udjela. U takvim okolnostima u Vladi su očito odlučili zauzeti čvršći stav prema MOL-u i to akcijom protiv dva najjača uporišta mađarske kompanije u Ini, a to su predsjednik Uprave Áldott i Odbor izvršnih direktora koji je faktički najvažnije tijelo za operativno funkcioniranje tvrtke. Najavljene promjene u ovlastima članova tog tijela mogu se smatrati nastavkom sukoba koji već tjednima traje između hrvatskih i mađarskih članova Ine.

Davor Štern, predsjednik NO Ine, tvrdi da je podjela vlasti u Ini neodrživa, a možda i protuzakonitaNaime, nakon što je Vlada početkom godine imenovala svoje nove predstavnike u Upravu kompanije, oni su u više navrata tražili da im se odobri sudjelovanje na sastancima Odbora izvršnih direktora kako bi stekli uvid u njegovo poslovanje, no ti zahtjevi su im bili odbijeni, da bi im na kraju to bilo zabranjeno odlukom Uprave u kojoj su mađarski članovi glasom Áldotta kao predsjednika preglasali hrvatske članove. Inače, bila je to prva odluka preglasavanjem u Upravi Ine otkad je ustrojena nova upravljačka struktura prije gotovo dvije godine, a zbog nje je u pismu Áldottu prosvjedovao i član Nadzornog odbora kompanije Damir Vanđelić. Drugi navodni sukob vezan za Odbor izvršnih direktora dogodio se nakon uhićenja glavnog izvršnog direktora Bojana Milkovića, kad se raspravljalo oko toga tko bi ga mogao zamijeniti. Hrvatska i mađarska strana navodno se nisu mogle dogovoriti oko kandidata, pa je na kraju donesena odluka da Milkovićevu funkciju izvršnog direktora istraživanja i proizvodnje privremeno preuzme Želimir Šikonja, dok je funkcija glavnog izvršnog direktora ostala upražnjena. U stručnim kuloarima se spekulira da Vlada namjerno ne želi imenovati Milkovićevog nasljednika ne želeći dati legitimitet sustavu za kojitvrdi da je nelegalan, dok je favorit MOL-a navodno Tomislav Thur, aktualni izvršni direktor za korporativne procese. Vladi je on navodno neprihvatljiv izbor, prvenstveno jer ga se smatra kadrom bliskim Miomiru Žužulu i Ivi Sanaderu, uz čiju je podršku svojedobno i došao u Inu, ali i zbog toga što ga se unutar kompanije navodno ne percipira kao industrijskog stručnjaka, već više kao menadžera općeg tipa.

Ipak, ukoliko MOL tako odluči njegovi predstavnici u Upravi mogu samostalno većinom imenovati novog glavnig izvršnog direktora. Temeljem tih slučajeva može se zaključiti kako je Odbor izvršnih direktora uistinu ključno tijelo za upravljanje kompanijom, pa bi stoga namjera hrvatske vlade da mu smanji ovlasti mogla imati dalekosežne posljedice po Inu, naročito zato što je takva organizacijska struktura dijelom određena i odredbama Međudioničarskog sporazuma Vlade i MOL-a. Ipak, u Vladi se neslužbeno može doznati kako su nakon konzultacije s nekoliko uglednih hrvatskih pravnih stručnjaka došli do zaključka kako za promjene koje žele primijeniti nije potrebna izmjena tog sporazuma, za koji bi trebala suglasnost oba dioničara, već samo izmjena jednog nižeg akta koji propisuje ovlasti potpisa i zastupanja izvršnih direktora i članova Uprave kompanije. S druge strane, Vlada će morati pronaći i poslovne argumente za takav potez, s obzirom na to da će u MOL-u vjerojatno tvrditi kako se aktualna upravljačka struktura pokazala poslovno opravdanom, naročito u kontekstu sjajnih poslovnih rezultata tvrtke u prvom kvartalu ove godine. U prva tri mjeseca ove godine Ina je ostvarila profit od milijardu kuna, no čini se kako je taj odličan rezultat bio povod za novu svađu. Tako se u kompaniji neslužbeno može doznati kako su navodno hrvatski članovi Uprave prosvjedovali što nisu bili pozvani na konferenciju za medije gdje su ti rezultati bili prezentirani, a navodno su i članovi Nadzornog odbora bili nezadovoljni time da su o poslovnim rezultatima prije od njih bili obaviješteni mediji. Iako te informacije nitko ne želi službeno potvrditi, može se zaključiti kako trenutačno postoje određene nesuglasice unutar kompanije izazvane postupcima dvaju velikih dioničara. Te napetosti uskoro bi se mogle i pojačati ukoliko Hrvatska agencija za nadzor financijskog tržišta (HANFA) utvrdi da je MOL-ovo stjecanje dionica Ine bilo suprotno burzovnim pravilima.

ZoltÁn Áldott i izvršni direktor Bojan Milković, koji je u međuvremenu uhićenU Hanfi zasad čekaju službeno očitovanje MOL-a i ne žele službeno komentirati cijeli slučaj, no neslužbeno se može doznati da će fokus njihove istrage biti usmjeren na pitanje je li MOL pri kupovanju dionica Ine raspolagao povlaštenim informacijama. Naime, činjenica je da je Inina dobit u posljednja tri mjeseca premašila sve procjene i da su pojedini MOL-ovi menadžeri temeljem svojih funkcija u Ini imali saznanja o tome ranije od svih ostalih ulagača, pa je tako MOL i mogao plaćati precijenjenu vrijednost dionice znajući da će mu se to u budućnosti isplatiti. Da se radi o privatnom ulagaču Hanfa bi takav postupak nedvojbeno okarakterizirala kao nedozvoljeno trgovanje, no ovdje je situacija malo kompliciranija, jer je MOL institucionalni ulagač i strateški partner u Ini. Upravo zato, Hanfa će prvo morati istražiti jesu li čelni ljudi MOL-a, koji su donijeli odluku o kupovini Ininih dionica imali priliku dobiti informacije o poslovanju Ine. MOL kao najveći dioničar ima i najveći utjecaj na poslovanje Ine, pa ta kompanija u mnogim pogledima funkcionira kao dio MOL-a. S druge strane, Ina je još uvijek formalnopravno samostalni poslovni entitet pa tako kompanijini zaposlenici često ističu odnos Ine i MOL-ova maloprodajnog lanca Tifon koji su si istovremno i tržišni konkurenti i svojevrsne sestrinske tvrtke koje dijele niz resursa. Ako se tome pridoda i poseban interes države koja je veliki dioničar, a čiji su interesi često poptuno suprotni od uobičajenih poslovnih interesa neke kompanije, što se često očituje pri raspravama o cijeni naftnih derivata i plina. Najavljena revizija upravljačke strukture u Ini mogla biti početak novih odnosa velikih dioničara i temelj dugoročnog uspješnog poslovanja.