Đurđa AdlešičDo 2019. godine Hrvatska se kao potpisnica Ottawske konvencije obvezala postati zemljom bez mina, no već sada je jasno da je to teško ostvarivo zbog financijskih sredstava, rekla je upraviteljica Zaklade "Hrvatska bez mina" Đurđa Adlešič na današnjem skupu u Osijeku o problematici razminiranja na kojem su, među ostalima, bili predstavnici diplomatskog zbora iz 25 država.

U Hrvatskoj je za razminiranje ostalo još oko 800 četvornih kilometara sumnjivih površina, za što je potrebno osigurati oko četiri milijarde kuna, rekla je Adlešič i dodala kako je taj novac teško osigurati iz proračuna te da je potrebna pomoć šire društvene zajednice, ponajprije gospodarstvenika, ali i drugih država. I dosadašnje razminiranje hrvatska je država financirala u 60-postotnom iznosu, što znači da je tek manji dio osiguran donacijama i ostalim izvorima, istaknula je.

Osječko-baranjska županija u Hrvatskoj je među najzagađenijima minama, što otežava njezin gospodarski i turistički napredak, upozorio je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, dodajući da su pod minama još velika područja šuma i poljoprivrednog zemljišta, pa i dio Kopačkog rita, te da je razminiranje prioritet.

U Osječko-baranjskoj županiji ima još 143 četvorna kilometra minski sumnjivih površina, a do kraja godine u njoj će biti razminirano tek oko šest četvornih kilometara minski sumnjivih površina, rekao je.

Na skupu je bio i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je tijekom svojega mandata u Kopačkome ritu organizirao druženja predsjednika nekoliko država i diplomatskih predstavnika kako bi se ondje "potencijalni donatori uvjerili koliko je Hrvatskoj potrebna pomoć za razminiranje".

I današnji skup, koji je organizirao Hrvatski centar za razminiranje u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, nastavljen je obilaskom Parka prirode Kopačkoga rita.