01.08.2011. / 14:14
Sisački biskup Vlado Kosić, tajnik Komisije Gordan Crpić te glasnogovornik Zvonimir Ancić. Photo: Tomislav Miletić/PIXSELLKomisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije u svojoj se posljednjoj izjavi osvrnula na posljednje u nizu promjene Zakona o trgovini kojima je određivanje radnog vremena u potpunosti prepušteno poslodavcu.
Ističu kako su u više navrata crkvene institucije upozoravale kako je potrebno urediti odnose u sektoru trgovine nekako bi se radnike zaštitilo od pretjeranog iscrpljivanja i samovolje pojedinih poslodavaca.
"U tom smjeru učinjeni su neki pomaci kojima je nažalost bila namijenjena sudbina 'korak naprijed - dva natrag'", navode iz Komisije te dodaju kako za promjenu Zakona o trgovini nisu razvidni nikakvi valjani razlozi.
Upravo zbog toga oni su iznijeli niz razloga zašto bi se dotične izmjene morale preispitati.
Prije svega ističu kako je potrebno očuvati dostojanstvo radnika, a sva zakonska rješenja moraju "smjerati općem dobru". Također smatraju kako se "niži društveni slojevi trebaju zaštititi od pretjeranog iskorištavanja". Podsjećaju kako su razvojem globalizacije na udar došli najranjiviji "niže obrazovani i žene koji čine većinu u sektoru trgovine".
Napominju kako bi se trebalo voditi računa o zaštiti hrvatskog društva, jer odluka Države može imati "dugoročno teške posljedice na ukupni društveni život".
"Braneći slobodu nedjelje za radnice i radnike u trgovini ne branimo samo jedan poseban ceh ili sektor, već kulturu hrvatskog radništva i cjelokupnoga hrvatskog društva. Zato i upozoravamo da država mora preuzeti odgovornost za uređenje bitnih područja javnoga života, a trgovina svakako pripada jednom od njih", navodi Komisija u svojoj izjavi.
Smatraju kako bi trebalo zaštiti i državne interese.
"Radnici i radnice rade prosječno dva tjedna bez prekida, a katkad i po mjesec dana bez ijednoga dana odmora. To je stvarnost i pravo stanje pred kojim se zatvara oči. Takve radnice i radnici ne mogu u tom ritmu raditi cijeli životni vijek. To znači da je realno očekivati da će se dobar dio njih razboljeti, a njihova će liječenja pasti na teret države, odnosno poreznih obveznika. Time se stvara novi kontingent trajno nezaposlenih i nezaposlivih ljudi", stoji u izjavi.
Članovi komisije nisu propustili podsjetiti i na utjecaj odluke o prepuštanju trajanja radnog vremena poslodavcu na obitelji zaposlenih u trgovini.
"Deregulirani ritam rada značajnog dijela fertilnog kontingenta ženâ svakako nije mjera koja ide u prilog podizanju nataliteta, nego upravo suprotno. Vezano uz obitelj i nemogućnost, posebno majki da budu u obitelji barem nedjeljom, povećava se vjerojatnost širenja delikventnog ponašanja mladih i povećanja maloljetničkog nasilja", navode biskupi.
Uz sve ranije navedeno, biskupi ističu i kako ne stoji argument da će izmjene Zakona o trgovini pomoći hrvatskom turizmu. Oni smatraju kako bi potrošnju iz trgovina trebalo kanalizirati u ugostiteljske objekte kako bi se povećalo prihode države i građana od turizma.
Nisu propustili ni spomenuti europsku pravnu praksu i odluke Ustavnog suda po pitanju radnog vremena, ali ni značaj sindikata koje su pozvali da se "još snažnije i razboritije zauzmu za hrvatske radnice i radnike, sada imajući u vidu novi kontekst Europske unije u kojemu će se Hrvatska ubrzo naći".
"Nadamo se da će Vlada Republike Hrvatske i oporba u Hrvatskoj uočiti važnost ovoga pitanja i konačno ga urediti u skladu s našom kulturom, tradicijom i, posebice, djelotvornom zaštitom hrvatskih radnica i radnika", zaključuju na kraju izjave biskupi Komisije Iustitia et pax.
Fertilni kontingent žena
Gordan Črpić, tajnik Iustitije et paxa, kazao je danas na da su izmjenama Zakona o trgovini na udar došli najprije najranjiviji slojevi društva – niže obrazovani i žene koji čine većinu u sektoru trgovine.
"Ovom odlukom širi se potrošački mentalitet, stvaraju pretpostavke za zapadanje građana u dužničko ropstvo, a što je najvažnije, otvara se mogućnost da hrvatski građani budu jeftini radnici bez dostatnog odmora. Usto, kako je riječ o pretežno ženskoj populaciji fertilne dobi, a Hrvatska je u depopulaciji, riječ je i o udaru na obitelj. Deregulirani ritam rada značajnog dijela fertilnog kontingenta žena svakako nije mjera koja ide u prilog podizanju nataliteta, nego upravo suprotno", drži Črpić.
registracija
26/12/06
capica, 01.08.11. 14:51
Treba provoditi zakone koje imamo.Plaćati nedjelje, strogo, ali strogo nadzirati radno vrijeme.Ako tko želi prekoveremeno raditi, treba poslodavac platiti.Nije problem u nedjelji.Ja 13g radim i nedjelje, blagdane , noćne ,svetke i petke.Ali imamo raspored.Radna nedjelja mi ispadne svaki treći vikend.I taj dan moj muž kuha, djeca pospreme stan, zajedno ručamo i popodne se družimo.70% na dnevnicu dobro dođe, jer imamo kredit za stan.Ja znam da nije tako u trgovinama, ali za takve slučajeve su odgovorne državne institucije. Kada bi državne institucije radile svoj posao, ne bi bilo 14 dana rada bez odmora , ako se to zna , zašto poslodavac nije kažnjen?