25.08.2011. / 10:44

Autor: Deutsche Welle

Hrvatska i Srbija drže ključeve stabilnosti Balkana

Godinama su odnosi Hrvatske i Srbije postajali sve bolji, ali u posljednje vrijeme je došlo do zastoja, smatraju znanstvenici obje zemlje koji su se sastali u Golubiću u Dalmatinskoj zagori.

Ilustracija (Pixsell)Ilustracija (Pixsell)Znanstveni skup o odnosima Hrvatske i Srbije se već održava četvrtu godinu za redom u Golubiću, selu u Dalmatinskoj zagori. To naselje je gotovo potpuno uništeno tijekom i nakon "Oluje" 1995. godine i u koje su se Srbi počeli vraćati posljednjih godina. U selu je prije rata živjelo oko 500 stanovnika, a danas ih je stotinjak. Stanovnici su zahvalni znanstvenicima što su odabrali baš Golubić kao mjesto susreta, jer su na taj način skrenuli i pažnju medija i pažnju državnih tijela na to selo, što je, kako smatraju, ubrzalo obnovu kuća. Važnost ovog susreta najbolje ističe Janko Veselinović, profesor iz Novog Sada i šef Parlamentarne skupine prijateljstva Skupštine Srbije sa Saborom Hrvatske koji smatra kako "Srbi i Hrvati drže vrata stabilnosti tri države: Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine." Znanstvenici iz Srbije i Hrvatske ove godine imali su izlaganja na temu "Hrvatsko-srpski odnosi: 20 godina poslije rata u Hrvatskoj". Na konferenciji su bili prisutni i profesor Columbia univerziteta Elazar Barkan i profesor suvremene povijesti Rurskog sveučilišta iz Bochuma Constantin Goschler.

Nije samo ljeto krivo

Novosadski profesor i zastupnik Janko Veselinović: foto: DWNovosadski profesor i zastupnik Janko Veselinović: foto: DWIzmeđu Hrvatske i Srbije još uvijek postoje brojna otvorena pitanja, ali su odnosi značajno popravljeni u proteklih 20 godina od početka rata u Hrvatskoj, zaključak je znanstvenika. Od otvorenih pitanja se spominjalo pitanja granica, povratka izbjeglica, povratka imovinskih prava, pitanja nestalih osoba, suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima i pitanje tužbe pred Međunarodnim sudom pravde... Profesor iz Novog Sada i šef Parlamentarne skupine prijateljstva Skupštine Srbije sa Saborom Hrvatske Janko Veselinović zabrinut je zbog, kako smatra, zastoja u normalizaciji odnosa između dvije zemlje. "Radovao bih se ukoliko je do zastoja u komunikaciji, odnosno u rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske, došlo zbog ljetnog odmora. Međutim, po svemu sudeći nije samo to razlog za zastoj", smatra Veselinović.

Problemi i Srba iz Hrvatske i Hrvata u Srbiji

Profesor Igor Graovac: foto: DWProfesor Igor Graovac: foto: DWPrema njegovim riječima, Srbi iz Hrvatske i danas imaju brojne probleme koje treba što brže rješavati, a slično se odnosi i za Hrvate u Srbiji. "To sve u određenom dijelu vrijedi i za Hrvate u Srbiji koji također imaju pravo vratiti se, za one koji su silom morali otići, da se školuju na svom jeziku, i da imaju program na televiziji na svom jeziku", navodi novosadski profesor.

Igor Graovac iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba kaže da je u javnosti očigledno došlo do zasićenja temama iz neposredne ratne prošlosti, ali i upozorava da je nemoguće otići u budućnost, dok ne riješimo pitanja iz prošlosti. "Naravno, ne više ratom, nego da vidimo što se stvarno dogodilo, što smo učinili jedni drugima. To je jedina realna osnovica da počnemo normalno živjeti kao susjedi", ukazuje Graovac. On priznaje kako postoje brojna otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske, ali upozorava kako je ozračje danas mnogo bolje: "Ipak su uspostavljene bezvizne komunikacije, ekonomski odnosi se sve više razvijaju, turisti putuju iz jedne države u drugu bez smetnji a trenutni predsjednici država govore o mogućnostima za daljnju suradnju." Skup su organizirali Centar za historiju, demokraciju i pomirenje iz Novog Sada i Udruženje za historiju, suradnju i pomirenje iz Obrovca.

Autor: Dinko Gruhonjić

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

registracija
16/2/11

pro, 25.08.11. 12:29

pa dajte srbiji ključ da može lakše ući u hrvatsku


registracija
22/4/11

www, 25.08.11. 12:37

Srbija sve ove godine u pomoć sdss-a pomaže gramzivom hdz-u u uništenju Hrvatske.


registracija
22/3/11

vferari, 25.08.11. 12:57

Dok imamo na čelu vlade političare koji nemaju pojma šta znači dogovaranje i pregovaranje nema sreće,nazivati se nekakvim liderom a ne znati da osnova pregovaranja je (štoj je bilo bilo je idemo ispočetka)Vraćanjem u blisku ili daljnju povjest ne vodi ničemu a politika ove vlade je prvenstveno upravo to i u domaćoj i u vanjskoj politici.Sve počinje s partizanima,titom ustašama četnicima kopanjem po grobnicama jednih i drugih Miloševćem Tuđmanom a narod pati pa pati koga za to briga.Kosovo je oduvjek
bilo srce Srbije i nije lako ni jednjma ni drugima.Sjetite se kako je to bilo riješeno u jugovini i svejedno je bilo nemira.Taj problem riješiti mogu samo srbi i kosovci
a ne nkakvi kvazi lideri ni Amrička ni evropska sila.


registracija
12/1/11

bozhidar, 25.08.11. 17:25

veselinovic je trebao reci da usporedba izgona srba iz hr i izgona hrvata iz sr vazi samo ako se izostave vrlo vazne cinjenice: srbi/sr je izagnala gradjane odane sr [ili makar nisu postavljali balvane, ganjali/ubijali druge gradjane sr] a izagnani ili odbjegli srbi u hr bas su to radili.

a od strahota nanjetih nama sasvim nevinim hrvatima u hr od svesrba, da i negovorimo.

da hrvati od 90te su bili sasvim nevini. u nisu nikavkoj mjeri bili odgovorni za zlocine pocijene od jednog terroristickog pokreta, kojeg su italija i nj natovarile hrvatima.

po srpkom mjerilu, bilo bi opravdano za ashkenaze [mjesavinu nehebrejskih naroda] da 40 g nakon WW2, porusi na stotine nj gradova/gradica, da pobije oko 2 milijona nijemaca; te da okupira jednu trecinu njihove zemlje te je prikljuci izraelu.

ovdje imamo jos jedan dokaz, da se sa sr nemoze sporazumiti.
uzgred, ovo doznajem od moga 5godisnjeg praunuka. hvala


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika