IlustracijaŽivotinje imaju posebno mjesto u ljudskom srcu, a sada istraživači izvješćuju da ta velika i mala stvorenja također imaju posebno mjesto u našim glavama.

Tim koji su vodili istraživači s kalifornijskog sveučilišta Caltech pronašao je pojedinačne moždane stanice koje reagiraju kada osoba vidi životinju, ali ne i kada ta osoba vidi druge osobe, mjesta ili objekte, prenosi u petak američki javni radio NPR.

Stanice su pronađene u amigdali - dijelu mozga bademastog oblika povezanim s emocijama, uključujući i strah. Te stanice reagiraju na bilo koju vrstu životinja, uključujući i pauke, pse i glodavce, kazao je Christof Koch, istraživač na Caltechu i glavni autor studije, objavljene u časopisu Nature Neuroscience.

Jedan od razloga što današnji ljudi imaju te stanice jest taj što su neke životinje predstavlje prijetnju za naše pretke, kaže Koch. Specijalizirane stanice mogle su pomoći mozgu da brzo reagira na opasnost, dodaje on.

Nova studija objašnjava kako naš mozak obraća posebnu pozornost na životinje.

Do otkrića je došlo dok su Koch i drugi istraživači proučavali mozgove 41 osobe koje su se pripremale za operacije zbog teške epilepsije. Da bi pronašli izvore epileptičkih napada, liječnici su im postavili elektrode duboko u mozak.

Istraživači su promatrali kako stanice u nekoliko dijelova mozga odgovaraju na različite slike. No samo u amigdali su pronašli stanice koje šalju impulse posebno kao odgovor na životinje, kaže Koch.

To ima smisla, ocjenjuje Koch jer se čini da je amigdala "specijalizirana da nas upozorava na stvari koje su emocionalno važne za nas - bilo pozitivno ili zato što su zastrašujuće".

A životinje su i jedno i drugo, kaže on. Neke nas žele pojesti. Druge bi mogle biti naša večera. I, naravno, neke želimo samo pomaziti.

"Pronašli smo kod jednog bolesnika stanicu koju sam nazvao 'stanica Zekoslav Mrkva', jer je odgovarala na tri jako slatke slike", kaže Koch. "Na jednoj je bio zec, na jednoj snježno bijeli kunić a na trećoj slatki mali miš".

Nalazi potvrđuju ranije radove koji upućuje na to da je ljudski mozak posebno osjetljiv na životinje. Studije ponašanja, primjerice, otkrile su da ljudi više pozornosti posvećuju životinjama i ljudima, nego stvarima.

U jednom eksperimentu, znanstvenici su pokazali ljudima seriju slika u kojima bi se jedan element promijenio. Gledatelji su bili stvarno dobri u praćenju ljudi i životinja, kazao je Joshua New s koledža Barnard u New Yorku.

Novija istraživanja pokazuju da ljudi zapravo posvećuju jednako mnogo pozornosti životinjama kao i drugim ljudima, kaže New.

On ističe da kada jednom osoba otkrije živo biće, njezin mozak ga nastavlja pratiti - vjerojatno zato što, za razliku od, recimo, mosta ili zgrade, osoba ili životinja se odjednom može pretvoriti iz prijateljske u neprijateljsku.

Stoga je lako zamisliti razloge zbog kojih je ljudski mozak evoluirao tako da se više usredotoči na životinje od mostova ili zgrada, kazala je Lynne Isbellov s antropološkog odjela Sveučilišta Kalifornija.