IlustracijaBosna i Hercegovina je 1993. godine pred Međunarodnim sudom pravde tužila tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) zbog kršenja Konvencije o genocidu. Sud je 2007. godine odbacio odgovornost Srbije (sljednice SRJ) za genocid, no potvrdio je da je genocid u Srebrenici počinjen uz logističku podršku Vojske SRJ. Sud je Srbiju proglasio krivom što nije spriječila genocid. BiH može podnijeti zahtjev za reviziju presude u razdoblju od deset godina po njenom donošenju, no uslov za to su novi dokazi. Nakon što je sa stenograma sjednica Vrhovnog vijeća obrane SRJ korištenih u procesu protiv Slobodana Miloševića skinut embargo, bivši tužitelj Haškog suda Geoffrey Nice je utvrdio da bi BiH trebala zatražiti reviziju presude Međunarodnog suda pravde.

Pravni eksperti smatraju da eventualna revizija zavisi i od presuda u procesima koji se vode pred Haškim sudom (Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju). U tom kontekstu govorilo se i o procesu protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, kojem je u utorak (7.9.) izrečena nepravosnažna presuda za zločine u BiH i Hrvatskoj. U presudi se, između ostalog, ističe da Perišić nije kriv za zločin progona i istrebljenja u Srebrenici, ali da je u slučaju Srebrenice kriv za ubistva, nehumana djela, ranjavanje, premještanje, progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Također, navodi se da on nije imao kontrolu nad Ratkom Mladićem.

Još je rano za procjene

Može li na osnovu presude Momčilu Perišiću BiH zatražiti reviziju postupka protiv Srbije? Viši stručni suradnik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Enis Omerović: "Moram izraziti rezervu. Bio bih puno sretniji da je Haški tribunal presudom utvrdio efektivnu kontrolu Perišića, posebno nad generalom Mladićem i posebno za zločine u pogledu Srebrenice. Da je utvrđena njegova komandna odgovornost za VRS (Vojsku Republike Srpske) Beograd bi se direktno doveo u vezu sa zločinima, posebno onim u Srebrenici", kaže Omerović.

Perišić je najviši zvaničnik Beograda kojem je Haški sud izrekao presudu za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ovo je i prva presuda koja je izrečena zvaničniku bivše SRJ za zločine počinjene u Srebrenici i Sarajevu. Novinarka BH Radija 1 i članica Asocijacije izvjestitelja sa sudova u BiH Mirela Huković-Hodžić kaže da treba pročekati žalbeni postupak i da je još rano procjenjivati ima li u presudi Momčilu Perišiću novih činjenica koje za Bosnu i Hercegovinu mogu biti argument da se pojavi pred Međunarodnim sudom pravde tražeći reviziju postupka protiv Srbije.

Značaj presude za uvtrđivanje karaktera rata

"Činjenica je da je bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić prvostepenom presudom osuđen zbog uloge bivše Savezne Republike Jugoslavije u ratovima u Bosni i Hrvatskoj, uloge koju Beograd snažno negira", kaže Mirela Huković Hodžić.

Presuda Perišiću mogla bi utjecati i na proces utvrđivanja karaktera rata u BiH. Saradnik Instituta za istraživanje ratnih zločina Enis Omerović kaže da je SRJ imala aktivnu ulogu u pomaganju VRSK (Vojske tzv. Republike Srpske Krajine) i VRS, "što potvrđuje da je u BiH i Hrvatskoj bio na sceni međunarodni oružani sukob u odnosu na tadašnju SRJ". Omerović dodaje: "Vrhovno vijeće odbrane, kako se u nepravosnažnoj presudi utvrđuje, pružalo je ovlaštenje generalu Momčilu Perišiću i Vojsci SRJ da logistički i kadrovski pomažu VRS i VRSK na teritorijama međunarodno priznatih država BiH i Hrvatske".

Analitičari ocjenjuju da u komentarima nepravosnažne presude Momčilu Perišiću koji stižu iz Beograda, Sarajeva i Zagreba ima previše emocija, te da eventualna revizija postupka protiv Srbije ne zavisi samo od presude bivšem načelniku generalštaba Vojske Jugoslavije. Ključni dokazi očekuju se i od procesa Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo